Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) danas je u Podgorici organizovala Biznis info konferenciju koja je okupila renomirane predstavnike institucija, privrede i diplomatskog kora.
David Vukićević, predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore je otvarajući konferenciju istakao da upravo kroz pomenuti program gledaju ka jačanju statusa mladih u Crnoj Gori.
“U današnjem vremenu pokretanje biznisa u Crnoj Gori predstavlja izazov, ali pruža i brojne prilike za rast i razvoj. Održivost crnogorskih biznisa je vitalna za našu budućnost, cjelokupnu javnu administraciju koja treba da bude servis realnom sektoru, biznisu i svim građanima. Ukupnu privredu pokreću i nose upravo realni sektori i biznis, svi hrabri, vrijedni i uporni pojedinci koji su svojim zalaganjima i znanjima doprinosili i doprinose privrednom razvoju naše države. Nesumnjivo će nove generacije koje su sa nama danas nastaviti to da čine. Mladi su ključan faktor za unapređenje ekonomske, društvene i demokratske dinamike. Mladi predstavljaju dragocjenu energiju koju zajedno sa partnerima podržavamo kako bi slobodno izrazili svoje stavove i borili se za poboljšanje našeg položaja u društvu,” kazao je Vukićević.
Današnja konferencija je bila finalni dio projekta „Business education for successful application“, koji implementira Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore, a podržava ga Slovačka agencija za međunarodnu razvojnu saradnju posredstvom mehanizma zvanične razvojne pomoći SlovakAid i Ambasade Republike Slovačke u Crnoj Gori. Na konferenciji se prisutnima obratio konzul Ambasade Slovačke republike u Crnoj Gori, Milan Selecky, te istakao značaj ove saradnje.
“Neophodno je da nova generacija ima sve vještine da bi bili dobri preduzetnici u bliskoj budućnosti. Što brže mladi preduzetnici usvoje svoje profesionalne navike to će prije ući u biznis sferu u EU. Cijenimo što ste odabrali prave teme za današnju konferenciju. Zelena ekonomija i uključenost žena u preduzetništvu su prioritet u životu našeg društva,” naveo je Selecky.
U okviru Biznis info konferencije predviđene su tri panel diskusije: „Kako pokrenuti biznis u Crnoj Gori?“, „Održivost crnogorskih biznisa u pogledu zaštite životne sredine, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG)“ i „Razvoj ženskog preduzetništva kao indikator civilizacijskih dostignuća“.
Drecun: Najveće bogatstvo jedne države su preduzetnici
Tokom panel diskusija „Kako pokrenuti Biznis u Crnoj Gori?“, Predrag Drecun, predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda istakao je da će crnogorska privreda biti vođenja idejama mladih.
“Vi danas živite ko zna koju tehnološku revoluciju, morate biti spremni da vašu ideju podgrijete vašom hrabrošću, a da onda uđete u ono što se zove biznis, dođete na neku državnu adresu, u ovom slučaju IRF gdje ćete reći da imate ideju, ali da nemate ništa drugo da podržite tu ideju. Cilj Razvojnog fonda je da vi mladi koji imate sjajne ideje, a nemate dovoljno kapitala i kolaterala da podrži tu ideju, izbjegnete zamke banaka koje traže previše kolaterala,” naveo je Drecun.
Ovom prilikom Drecun je istakao da je izraziti problem crnogorske ekonomije visok spoljnotrgovinski deficit.
“Mi novac moramo da nabavljamo iz realnih izvora – izvoza proizvoda i usluga, direktnih stranih investicije, doznaka, donacija. Vlada čini ogromne napore u borbi protiv sive ekonomije i da se u sistem vraća sve više novca. Najveće bogatstvo jedne države su preduzetnici i mi moramo da ih nađemo. Zbog toga postoji Razvojna banka da bi pronašla te preduzetnike i da bi ih podržala jer će oni sjutra da otvaraju radna mjesta,” saopštio je Drecun i najavio da vjeruje da će Zakon o Razvojnoj banci biti spreman do kraja godine.
Prof. dr Boban Melović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta UCG istakao je da globalizacija tržišta, dinamične promjene u okruženju, primjena savremenih IT tehnologija i brojne krizne situacije koje nas okružuju u značajnoj mjeri određuju način na koji živimo i stvaramo, te tako determinišu način na koji se vodi biznis.
“Možda je dobar impuls da vidimo šta kaže tržište rada, u odnosu na biznise koji već postoje da vidimo koja su to zanimanja koja su sada aktuelna na tržištu. Rezultati Svjetskog ekonomskog foruma pokazuju da su danas najplaćenija ona zanimanja koja prije desetak ili više godina nisu ni postojala. Ono što je možda još veće iznenađenje je podatak da će se oko 70 posto djece koja su na početku osnovnog obrazovanja baviti poslovima koji danas ne postoje,” poručio je Melović.
Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore u svom obraćanju je istakao da je potrebno da se kroz nezavisni glas poslodavci obrate socijalnim partnerima.
“Unija poslodavaca Crne Gore kao jedan krovni predstavnik privrede je prisutna u prvom redu jer objedinjava nekih 72 drugih strukovnih udruženja i više od 60 direktnih članova. U svom radu smo dali veliki doprinos kreiranju boljeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i dajemo jedan puni kapacitet reprezentativnosti glasa preduzetnika. Zalaganje za jednu zdravu atmosferu, za jedan poslovni ambijent koji neće biti opterećen mnogim biznis barijerama, fiskalitetima i parafiskalitetima,” kazao je Mikavica.
Rmuš: Mladi će biti predvodnici zelenih biznisa
U sklopu drugog panela na temu “Održivost crnogorskih biznisa u pogledu zaštite životne sredine, društvenog i koorporativnog upravljanja (ESG),” govorile su magistrica korporativne odgovornosti i održivosti na fakultetu Birkbeck, University of London Mr Nina Perunović, predstavnica privredne komore Crne Gore Milena Rmuš i savjetnica za primjenu ESG standarda i inovacija guvernerke Centralne Banke Crne Gore Biljana Gligorić.
“Mladi danas i prilikom samog prvog zaposlenja često biraju kompanije koje su društveno odgovorne. Društveno dogovorno poslovanje (ESG) jeste goruća tema. Mi treba da slijedimo smjernice koje je postavila EU, a ona je kada je riječ o ESG-u imala određenu strategiju koju je ažurirala potrebama i ciljevima UN-a. U Crnoj Gori postoje neke velike kompanije koje prate globalne trendove, ali su obično najviše društveno odgovorne strane komapnije, čije se sjedište nalazi u drugim državama, ali imaju svoje podružnice u Crnoj Gori. Tu imamo prvo odgovornost za životnu sredinu, etičku odgovornost, da li smo ispunili zakonske obaveze, na koji način tretiramo zaposlene, kupce, finasijska odgovornost,” navela je Mr Nina Perunović u svom obraćanju.
Savjetnica za primjenu ESG standarda i inovacija guvernerke Centralne Banke Crne Gore Biljana Gligorić istakla je da crnogorski privrednici održivo poslovanje često doživljavaju kao teret i da zbog toga kao društvo i privredni sektor moramo da doživimo transformaciju.
“Jedan od najvećih rizika u privredi postaju klimatski rizici, stoga je važno da mladi ljudi što prije usvoje mindset kojim se bavi ESG”, poručila je Gligorićeva.
Milena Rmuš, Predstavnica Privredne komore Crne Gore istakla je da su mladi najviše zainteresovani za dvojnu, zelenu i digitalnu tranziciju i da će upravo oni biti predvodnici zelenih biznisa.
“Mi smo u Komori prije svega razvili Mapu puta ka cirkularnoj ekonomiji koja je jedna od stubova Zelene agende, mapirali smo sektore privrede koji bi bili dominantni za razvoj dalje cirkularne tranzicije Crne Gore. Na osnovu mape puta napravljena je Nacionalna strategija cirkularne tranzicije do 2030. godine i prva smo zemlja u regionu koja ima takvu strategiju,” navela je Rmuš.
Nikolić Vučinić: Treba da utičemo da budemo društvo jednakih šansi
U sklopu trećeg panela na temu ženskog preduzetništva govorili su izvršna direktorica Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Arijana Nikolić Vučinić, osnivačica i izvršna direktorka OR DOO Nina Redžepagić i potpredsjednik Unije mladih preduzetnika Igor Goranović.
Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Arijana Nikolić Vučinić navodeći nedavna istraživanja ističe da je plata žena u prosjeku 14% manja u odnosu na muškarce, iako veći procenat njih ima formalno obrazovanje.
“Ako uzmemo i MONSTAT-ove podatke vezano za nezaposlenost imate podatak da žene za dva procentna poena imaju veću nezaposlenost nego muškarci. Treba da utičemo da budemo društvo jednakih šansi, jer jedino ako damo iste mogućnosti i ženama i muškarcima, te damo podstrek ženama da se uključe na tržište rada možemo imati jedno otvoreno tržište i tako doprinijeti razvoju Crne Gore, ne samo sa stanovišta biznisa, već ukupnog društvenog razvoja,” kazala je Nikolić Vučinić.
Osnivačica i izvršna direktorka OR DOO Nina Redžepagić je poručila da je glavna barijera pristupanju finansijskim fondovima i finansijskim mogućnostima za žene što se za svaki od tih projekata traži pređašnje iskustvo i da već neko vrijeme imaju osnovanu firmu.
“Mislim da su žene koje nemaju početni kapital ciljna grupa kojoj nismo dovoljno posvećeni, ali mislim da je moguće da tu ciljnu grupu osnažimo kroz dobar mentorski rad, evaluaciju mentorskog rada, a da pripravnički rad uz dobrog mentora bude dio iskustva koje vam obavezno traže u projektima finansiranja. Mi jesmo napravili neki novi sistem šansi, ali ono što mnogo više brine i što je ključno za ženski biznis jeste samopouzdanje, ali ga je vrlo teško izgraditi u društvu u kojem je toliko aktuelan mizogini govor,” istakla je Redžepagić.
Potpredsjednik Unije mladih preduzetnika Igor Goranović istakao da nije samo žensko preduzetništvo na udaru, već da u Crnoj Gori svi preduzetnici ostaju bez podrške i adekvatnoga znanja za ulazak u preduzetničke vode.
“Preduzetništvo je u goroj poziciji nego u prethodnih 10 godina, najveći konkurent nam je postala država, s aspekta zapošljavanja ali i svega ostalog. Probleme koji imaju mladi preduzetnici ima i grupa žena preduzetnika. Osnovni problem su nedostatak kapitala i nedostak znanja. Nadam se da žensko preduzetništvo ima budućnost u Crnoj Gori, ako zajednički prepoznamo probleme,” kazao je Goranović.
Nakon ovih produktivnih panela organizovana je dodjela diploma polaznicima Biznis akademije.
Podsjećamo, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), kontinuiranim djelovanjem od osnivanja i umrežavajući više od 220 volontera i aktivista širom države predano radi na unapređenju statusa mladih u gotovo svim oblastima, čemu svjedoči činjenica da je u 2023. godini u aktivnostima MOACG učestvovalo više od 3.500 mladih.
