Junska povećanja kamatnih stopa centralnih banaka su iza nas. Može se očekivati napredak prema ciljanoj inflaciji od 2 odsto kako bismo uvjerili Federalne rezerve (Fed) da ponovno smanje kamatne stope tokom godine.
Što se tiče Evrope, ipak je istina da nas vjerovatno čeka duže razdoblje povećanja kamata, a nije isključeno ni ponovno povećanje kamata na jesen. Ukratko, očekujemo da će Fed smanjiti kamatne stope prije nego Evropska centralna banka (ECB), što bi moglo dodatno ojačati euro u odnosu na dolar u budućnosti.
Razni problemi koji se mogu pojaviti u Evropi zbog visokih kamata (kao što su fiskalni problemi u Italiji i Španiji) najvjerovatnije će se riješiti programima kao što su TLTRO (ciljane operacije dugoročnog refinansiranja) i programi kupovine obveznica, a ne toliko smanjenjem kamatnih stopa. To je zato što će se kamatne stope morati podići kako bi se kontrolisala inflacija. S obzirom na geopolitičke napetosti poput rata u Ukrajini, fiskalne ekspanzije i nedostatka radne snage, teško je predvidjeti koliko ćemo dugo biti suočeni s povišenom inflacijom u Evropi. Za razliku od SAD-a, Evropa je manje nezavisna od energije i hrane. Istovrmeno, moramo znati da je demografski problem u Evropi akutniji nego u SAD-u, pri čemu Evropa ima manji fond kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage dostupne izvan svojih granica u odnosu na SAD, što je samo po sebi inflatorno. Istovremeno, imamo snažno tržište rada u eurozoni, uprkos nepovoljnoj demografskoj situaciji. To znači da se u budućnosti može očekivati nastavak pozitivnog pritiska na cijenu rada u eurozoni.
Kina, koja je imala ključnu ulogu u globalnom ekonomskom rastu u proteklih 20 godina, sada se bori s izazovima deflacije. Izvoz i uvoz rapidno opadaju. Međutim, kineske vlasti žele da poboljšaju situaciju različitim podsticajnim politikama. Ako se kineski pad nastavi, to će dodatno produbiti pad cijena sirovina. Sve dok je evropsko tržište rada stabilno, manje je vjerovatno za očekivati da će mogući pad u Kini i cijena roba brzo dovesti do pada osnovne inflacije u eurozoni, što pomno prate centralne banke. Podaci o osnovnoj inflaciji (core CPI index) ne uključuje jače fluktuirajuće cijene hrane i energenata. Dakle, uprkos mogućem usporavanju u Kini i padu cijena roba, to se neće automatski prevesti u niže potrošačke cijene usluga u Evropi, što centralna banka želi da postigne višim kamatama. Priča o inflaciji ostaje neizvjesna zbog specifičnosti Evrope, a izgleda da se osnovna inflacija, koju centralne banke pomno prate, neće uskoro smanjiti jer imamo stabilno tržište rada. To znači da nas, prema sadašnjim očekivanjima, čeka nešto duži period povećanja kamata u Evropi.
Blaga recesija u SAD-u je vjerovatni scenario u sljedećih nekoliko kvartala. Možemo očekivati da će Fedovo povećanje kamatne stope u junu biti posljednje u trenutnom ciklusu pooštravanja jer će slaba ekonomija i pad inflacije (posljednji podaci za CPI-a su 3,2 odsto u SAD-u) uvjeriti zvaničnike Feda da prekinu monetarno pooštravanje krz povećanja kamatnih stopa. Inače, istina je da se potrošnja u SAD-u još dobro drži zahvaljujući otpornosti tržišta rada, jer tamo broj zaposlenih i dalje raste za prosječno oko 200.000 mjesečno. Maloprodaja u SAD-u je u julu je porasla za 0,7 odsto na mjesečnom nivou, što predstavlja četvrti uzastopni mjesečni porast maloprodaje. U julu je taj rast premašio očekivanja za 0,4 postotna boda. To je još jedan znak da je potrošnja domaćinstava i dalje visoka uprkos rastu cijena i troškova zaduživanja, što je posljedica zdravog tržišta rada.
Američka bonitetna agencija Fitch nedavno je sasvim neočekivano snizila američki kreditni rejting s najvišeg AAA na AA+, čime je dodatno poskupjela cijena finansiranja u SAD-u i šire. Sredinom avgusta Fitch je takođe objavio da bi mogao biti prisiljen da snizi kreditni rejting nekih od najvećih banaka u Sjedinjenim Državama, uključujući najveću američku banku JP Morgan. Fed je takođe nedavno objavio rezultate ovogodišnjeg bankovnog stres testa. Test osigurava da banke imaju dovoljno kapitala za nesmetano poslovanje i sprječavaju kreditnu krizu u slučaju ekonomske krize. Testirane su 23 banke, a očekivani gubici iznosili su 541 milijardu dolara.
Međutim, banke su pokazale da imaju više kapitala od potrebnog. Nakon što su uspješno prošli godišnji stres test, najveće američke banke najavile su povećanje dividendi. To je pozitivan znak za finansijski sistem, jer pokazuje da su banke zdrave i sposobne vratiti novac dioničarima. Među njima su, na primjer, JP Morgan koji će povećati tromjesečnu dividendu s jednog dolara na 1,05 dolara po dionici, Wells Fargo će povećati dividendu s 30 na 35 centi po dionici te Goldman Sachs s 2,50 dolara na 2,75 dolara.
SEEbiz/Marko Majić
