Članovima Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore na sjednici 8. decembra prezentovan je Vodič za trgovce CBCG – Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama.
Privrednici su razmotrili Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-septembar 2023. godine, te usvojili Program rada Odbora za narednu godinu.
Predstavnici NVO „Niste sami“ trgovce su upoznali sa inicijativom „Tihi sat za kupovini“ za djecu sa autizmom.
Inicirano je formiranje Grupacije za trgovinu nekretninama. Prezentovana je kampanja “Snaga je u svima nama”.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Jovan Lekić uz podršku sekretarke Milice Lazarević, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednik Komore Nikola Vujović, predstavnici Centralne banke Crne Gore, NVO „Niste sami“ i koordinatori kampanje „Snaga je u svima nama“.
Vodič za trgovce
Andrija Jovović, direktor Sektora za plaćanja Centralne banke Crne Gore, kazao je da će Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama biti u primjeni od 9. januara 2024. godine.
Ciljevi zakona su pravno regulisanje tržišta platnih kartica izdatih fizičkim licima – potrošačima; zaštita interesa korisnika platnih kartica, kako potrošača, tako i primalaca plaćanja (trgovaca); unapređenje sigurnosti i uvođenje inovativnosti u elektronska plaćanja; transparentnije i jasnije uređivanje visine i strukture, a posljedično i lakša uporedivost naknada koje trgovci, a posredno i potrošači, plaćaju bankama za transakcije izvršene putem platnih kartica; smanjenje troškova prihvatanja platnih kartica i, na osnovu toga, povećanje broja prodajnih mjesta na kojima je moguće platiti karticom.
Ograničavanjem međubankarskih naknada, primaocima plaćanja (trgovcima) se otvara mogućnost da, postavljanjem POS terminala pod povoljnijim uslovima, privuku nove potrošače i tako se bolje pozicioniraju na tržištu. Većim izborom platnih kartica, sa različitim troškovima naknade, podstaćiće se kreiranje i upotreba jeftinijeg proizvoda, jer trgovci mogu birati platne kartice u zavisnosti od visine troškova koje im stvaraju.
– Benefiti zakona su snižavanje troškova transakcija putem platnih kartica do čega ne može doći bez vaših pregovaračkih sposobnosti u razgovorima sa bankama. Cilj je podsticanje konkurentnosti i transparentnost, da privrednici ispregovaraju najpovoljnije uslove za sebe – kazao je Jovović.
Danom stupanja na snagu Zakona, međubankarska naknada u Crnoj Gori iznosiće maksimalno 0,2% vrijednosti izvršene transakcije za debitne, a 0,3% za kreditne kartice. S obzirom na to da se Zakonom ograničava visina međubankarske naknade, trgovac sa svojom bankom može da pregovara o smanjenju ukupne visine trgovačke naknade. Korisno je prikupiti i ponude drugih banaka i tražiti više informacija o strukturi naknade.
Banka je u obavezi da izvještava trgovca o naplaćenoj trgovačkoj naknadi, sa posebno prikazanim troškovima međubankarske naknade i naknade kartične platne šeme, osim ako trgovac izričito ne zahtijeva drugačije izvještaje. Trgovačka naknada za prihvatanje različitih brendova i tipova kartica može se razlikovati, stoga se preporučuje da trgovac razmotri da li želi da prihvati sve kartice ili samo određene brendove i vrste kartica. Trgovac je dužan da obavještenje kojim definiše vrste kartica koje prihvata stavi na vidno mjesto u poslovnim prostorijama i pored naplatnog mjesta. Kod elektronske trgovine (e-commerce), podatak o prihvatljivim metodama plaćanja mora biti objavljen na internet stranici trgovca blagovremeno, prije koraka koji vodi do plaćanja. Trgovac ima pravo da usmjeri kupca da plati karticom koja mu stvara niže troškove.
– Trend monetarne politike je da se smanjuje gotovinsko plaćanje i iz godine u godinu povećava se promet putem kartičnog sistema, a time i troškovi. Zato su ove mogućnosti za smanjenje naknada koje idu od 1 do 1,4 odsto značajne naročito kod velikih trgovačkih sistema, ali i kod malih prodavnica – rekao je predsjednik OU Lekić.
Poslovanje sektora
Prema preliminarnim podacima Monstata, ostvareni promet u trgovini na malo izražen u tekućim cijenama u periodu januar – septembar 2023. godine iznosio je 1.709,2 mil. eura što je povećanje od 19,2% u odnosu na isti period prethodne godine, dok posmatrano u odnosu na 2019. godinu bilježi rast od 51%. Rastu prometa doprinijela je visoka inflacija, ali takođe i veliki priliv državljana Rusije, Ukrajine i Turske.
Ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom u periodu januar-septembar tekuće godine, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, iznosila je 3.335,4 mil. eura, što ukazuje na rast od 5,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Uvezeno je robe u vrijednosti od 2.841,9 mil. eura, što je povećanje od 7,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je izvoz iznosio 493,4 mil. eura i manji je za 5,2%. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 2.348,5 mil. eura i veći je za 10,9% u odnosu na uporedni period prethodne godine, dok je stepen pokrivenosti uvoza izvozom 17,4%. Posmatrano prema regionalnim grupacijama, spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa Evropskom unijom (45,4%) i potpisnicama CEFTA sporazuma (26,0%). Tokom prvih devet mjeseci tekuće godine, najviše su se uvozila: nafta i naftni derivati u vrijednosti od 242,5 mil. eura, drumska vozila (234,9 mil. eura), medicinski i farmaceutski proizvodi (144,7 mil. eura). U posmatranom periodu, najviše su se izvozili: električna energija u vrijednosti od 184,7 mil. eura, obojeni metali (60,2 mil. eura) i pluta i drvo (31,5 mil. eura).
Učešće sektora trgovine u ukupnom broju zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima je najveće i u posmatranom periodu 2023. godine iznosi 19,4%. Naime, u ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 47.202 lica, što je rast od 8,0% u odnosu na isti period 2022. godine, kada je ovaj sektor u prosjeku zapošljavao 43.703 radnika.
Privrednici su ocijenili da brine spoljnotrgovinski deficit sa svega 17 odsto pokrivrenosti uvoza izvozom, ali optimizam sa druge strane ulivaju rast BDP koji će prema projekcijama Ministarstva finansija preći 6 milijardi eura, pozitivni trendovi rasta ličnih dohodaka, kao i to da trgovina postaje sve produktivnija i jako dobar uslužni servis ostaloj privredi.
– Moraju se sprovesti reforme kako bismo imali predvidljiviju ekonomiju – sumirao je predsjednik OU Lekić.
Tihi sat
Predstavnik NVO “Niste sami”, Goran Laković prezentovao je inicijativu ,,Tihi sat za kupovinu” za djecu sa autizmom, koja je odavno zaživjela u svijetu i sprovodi se u mnogim zemljama, a od skoro i u Srbiji.
On je kazao da ova ideja ne iziskuje materijalna izdvajanja, već samo da, u određenom danu i satu u sedmici, svijetla u prodavnicama budu prigušena, muzika tiša i bez razglasa, kako bi kupovina prijala i djeci sa senzornim smetnjama.
Istakao je da će roditeljima djece sa autizmom, ako ova inicijativa bude usvojena, puno stvari biti olakšano, a ujedno će se skrenuti i pažnja cjelokupnog društva na inkluziju, koja ne predstavlja samo obrazovanje već svakodnevni život.
Članovi Odbora su pozdravili ovu inicijativu, ocijenivši da će se na ovaj način podići svijest građana, te izrazili spremnost da pomognu i pruže svu neophodnu podršku u njenoj realizaciji.
Snaga je u svima nama
Predstavnici konzorcijuma koji realizuje Kampanju PKCG “Snaga je u svima nama” upoznali su članove Odbora sa konkretnim benefitima koje kampanja treba da donese privredi.
Oni su istakli da kampanja, između ostalog, ukazuje na poslovne barijere sa kojim se svaki sektor u privredi suočava u svakodnevnom poslovanju. Cilj je podići razumijevanje građana, privrede i donosioca odluka o potrebama privrede, kako bi se te prepreke zajednički prevazilazile.
I ovdje je naglašena važnost sinergije privrede kako bi poruka kampanje bila što efikasnija. To bi omogućilo postojećim privrednim subjektima da ostvaruju bolje rezultate u takvom ambijentu, dok bi potencijalni preduzetnici bili motivisaniji za realizaciju svojih ideja, a sama kampanja bi imala dublji značaj i postigla željene rezultate.
