Centralni djelovi gradova u Srbiji decenijama su najpoželjnije lokacije, ali se kupci sve češće opredjeljuju za kuće na periferiji, jer u startu dobijaju duplo više kvadrata, dvorište i mirnije okruženje, a dugoročno se očekuje i značajniji rast cijena tih objekata, pišu Novosti.
Prednosti života u komfornoj kući poslije dužeg vremena konačno dolaze do izražaja i na tržištu nekretnina u Srbiji, pa decenijama duga pomama za stanovima u centru grada u posljednje vrijeme polako počinje da slabi.
Posrednik u prometu nekretnina i vlasnik agencije Properti Europa Tomislav Sekulić rekao je da se od početka godine zapaža porast interesovanja za kupovinu kuća na periferiji gradova, što je dugoročno gledano i isplativija investicija.
– Ako je cilj da se riješi stambeno pitanje, onda je kupovina kuće na periferiji ili u prigradskim naseljima koje su dobro povezane sa gradom bolje rješenje, jer u startu prosječno dobijate duplo veću kvadraturu za isti novac, ali i dvorište i mirnije i čistije okruženje – veli Sekulić.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Tako se za 50.000 eura, koliko su kupci najčešće izdvajali za rješavanje stambenog pitanja tokom 2012. godine, može kupiti stan od oko 50 kvadrata u Beogradu, ali i nova kuća od 100 kvadrata na periferiji grada.
On je kazao da prednost ovakve investicije sve više shvataju i kupci, o čemu svjedoči i podatak da svaki deseti stan u centru grada koji se oglasi za prodaju na tržištu nekretnina u Srbiji prodaju roditelji koji na taj način žele da riješe stambeno pitanje svoje djece. Za dobijeni novac obično se obezbijede dva manja stana na periferiji ili manji stan i kuća u okolini nekog grada.
To i nije iznenađenje, pošto svaki drugi građanin Srbije, starosti od 20 do 34 godine, odnosno oko pola miliona mladih, živi sa roditeljima.
