Na valutnim je tržištima kurs eura prošle sedmice pao, jer su ulagače zabrinule prognoze za privredu eurozone koje najavljuju dublju recesiju nego što se još nedavno mislilo. Kurs eura prema američkoj valuti oslabio je prošle sedmice 0,5 odsto, na 1,2925 dolara, a za toliko je pao i prema japanskoj valuti, zaronivši na 106,60 jena.
Cijena dolara prema japanskoj valuti ostala je, nepromijenjena na sedmičnom nivou , na 82,45 jena.
Do polovine sedmice euro je jačao jer je ulagače ohrabrio plan otkupa grčkog duga po povoljnijim uslovima nego što se očekivalo, ojačavši optimizam da će zemlja nastaviti primati pomoć međunarodnih zajmodavaca i izbjeći bankrot.
Zahvaljujući tome, kurs eura u srijedu se, po prvi put nakon mjesec i po dana, probio iznad nivoa od 1,31 dolara.
Međutim, u drugoj polovini sedmice zaredao je niz slabih vijesti iz privrede eurozone, zbog čega se euro našao pod pritiskom i zaronio ispod 1,30 dolara.
Prvo je u četvrtak Evropska centralna banka srezala prognoze rasta za privredu eurozone u narednoj godini u raspon od minus 0,9 do plus 0,3 odsto. Prema prijašnjim procjenama za 2013., prognoze rasta kretale su se od minus 0,4 do plus 1,4 odsto.
Njemačka centralna banka Bundesbank smanjila je, procjenu rasta najvećeg evopske privrede u narednoj godini sa 1,6 na svega 0,4 odsto. Pritom je Bundebank upozorila na rizik od recesije u njemačkoj privredi jer dužnička kriza u eurozoni, koja se otegnula na tri godine, uzima danak.
Na redovnom mjesečnom zasjedanju čelnici ECB-a ostavili su u četvrtak ključnu kamatnu stopu nepromijenjenu na rekordno niskom nivou od 0,75 odsto. Međutim, iz izjava predsjednika ECB-a Marija Draghija moglo se naslutiti da se ozbiljno razmišlja o smanjenju kamata kako bi se potaknuo izlazak eurozone iz recesije.
„Rasprave o kamatnim stopama razlog su silazne putanje evra posljednjih dana, a izvještaj Bundesbanke dodatno je ojačalo pritiske“, kazao je Neil Mellor, valutni strateg u Bank of New York Mellon.
S druge strane, na američku je valutu pozitivno u petak uticao bolji nego što se očekivalo podatak da je u novembru broj zaposlenih u SAD-u porastao za 146.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala sa 7,9 na 7,7 odsto.
„Riječ je o prilično dobroj brojci. Dolar sada dobiva na vrijednosti i to bi se trebalo nastaviti. Ali, nameće se pitanje hoće li taj podatak promijeniti stajalište američke centralne banke Fed u pogledu novih poticaja. Nužnost podsticaja ostaje neupitna, ali Fed bi se mogao odlučiti za manje programe“, rekla je Kathy Lien, direktor u kompaniji BK Asset Management, prenosi Capital.ba.
