Bankarski sektor RS ostvario 16,2 miliona KM neto dobiti

Dodajte komentar

Bankarski sektor u Republici Srpskoj je na kraju prvog tromjesečja ove godine ostvario 16,2 miliona KM neto dobiti, a u istom prošlogodišnjem periodu 11,8 miliona KM, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Devet banaka je stvarilo 16,6 miliona KM neto dobiti, a jedna banka tekući gubitak od 0,42 miliona KM.

Bankarski sektor Srpske je likvidan i sposoban da sve obaveze izvršava u roku dospjeća, a sve banke su ispunjavale propisane uslove za održavanje likvidnosti, navodi se u izvještaju.

Banke su nastavile praksu restriktivnijeg i opreznijeg odobravanja kredita, a posebna pažnja bila je usmjerena na planiranje pozicije likvidnosti.

Iako je usporen rast depozita u bankarskom sektoru, njihov nivo pokazuje da je zadržano povjerenje u banke privrednih subjekata, a prije svega građana.

Ukupni bilansni nivo na kraju prvog tromjesečja iznosio je 6,6 milijardi KM i na nivou je stanja na kraju prošle godine.

Novčana sredstva od 1,06 milijardi KM činili su 18 odsto od ukupne aktive, dok se od ukupnih novčanih sredstava banaka 34 odsto nalazio na računima u inostranstvu.

To su većim dijelom slobodna novčana sredstva koja nisu usmjerena u kredite, uglavnom zbog problema koje banke imaju kod izbora kvalitetnih komitenata i projekata na domaćem bankarskom tržištu, a banke ih mogu u slučaju potrebe koristiti za tekuću likvidnost.

Ukupni bruto krediti na kraju prvog tromjesečja iznosili su 4,3 milijarde KM, dok je učešće dospjelih kredita u ukupnim kreditima bilo 7,5 odsto.

Nekvalitetni krediti u ukupnom kreditnom portfoliu u posmatranom periodu zadržani su na približno istom nivou kao na kraju prošle godine.

Depoziti, kao osnovni izvor finansiranja poslovanja banaka, imali su vrijednost od 4,03 milijardi KM i veći su za jedan odsto u odnosu na kraj prošle godine.

U prvom kvartalu ove u odnosu na kraj prošle godine registrovano je i povećanje ukupnog kapitala za dva odsto.

U proteklom periodu jedna od značajnijih aktivnosti banaka je bila racionalizacija mreže poslovnih jedinica sa aspekta profitabilnosti poslovanja, te unapređivanje bezgotovinskog prometa povećanjem broja bankomata, kao i usluga elektronskog bankarstva.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *