Predsjednik udruženja banaka Crne Gore i direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kaže da treba podržati namjeru Centralne banke o limitiranju gornje granice kamatnih stopa, kako onih na kredite tako i na štednju.
– Tu namjeru treba podržati ukoliko će ona doprinijeti snižavanju kamatnih stopa u Crnoj Gori, njihovom približavanju evropskom nivou, i ukoliko će biti kratkoročna, odnosno važiti samo u periodu krize – ocijenio je za Pobjedu Zaimović, ali i upozorio da se ta mjera mora pažljivo analizirati.
Bliže Evropi
Namjeru Centralne banke o ograničavanju kamata objelodanio je, podsjetimo, prije tri dana guverner Radoje Žugić, a što su odavno tražili privrednici, građani.
– Razmišljamo da normativno uredimo gornju granicu kamatnih stopa – takozvane zelenaške kamatne stope. U procesu smo analize. Jer se zna koji su tereti za one koji po svaku cijenu moraju doći do kredita. Zato taj nivo kamata mora da podliježe gornjoj granici ili definiciji koja je to kamatna stopa koja je podložna krivičnom gonjenju. Uskoro ćemo završiti analizu i odrediti da li ćemo nametnuti bankama da kroz novi kapital poprave finansijsku poziciju za dio troškova koji su produkt, slobodno možemo reći, nelojalne konkurencije – objasnio je guverner.
Žugić nije pominjao kolika bi mogla biti gornja granica kamatnih stopa, ali i Zaimović kaže da je o tome sada teško govoriti.
– Teško je odgovoriti na pitanje koja je to gornja granica aktivne i pasivne kamatne stope. Ali bi bilo dobro da se makar donekle približimo kamatama koje važe u EU, moramo priznati da je to prilično teško s obzirom da Crna Gora nije članica EU. Moramo zato imati neku razliku u kamatama, zbog mnogih rizika – ističe prvi čovjek udruženja koje okuplja 11 banaka.
Bilo bi dobro, smatra on, da naše kamate budu neki procenat više zbog rizika zemlje, ali ne da budu dvostruko više, kao što sada imamo kod pasivnih, odnosno kamata na štednju.
U EU su recimo kamate na štednju dva odsto, a kod nas idu i do sedam odsto. Na kredite su u EU najviše do sedam odsto, a kod nas 12 a i više procenata.
– Bilo bi dobro kada bi mogli da spustimo kamate, ali ne smijemo zaboraviti ni neke negativne efekte koje bi mogla izazvati namjera CBCG da ograniči stope – objašnjava Zaimović i upozorava da se mora predvidjeti kako će se ponašati klijenti.
Pažljivo
Zaimović kaže da vjeruje da regulator pažljivo analizira sve, ali on upozorava da se, prije svega, mora vidjeti šta u zakonskom dijelu mora da uradi Centralna banka a šta Ministarstvo finansija.
Centralna banka, priznaje on, nije kontaktirala udruženje banaka oko namjere da ograniči kamatne stope.
– Ništa o tome mi ne znamo, ali vjerujemo da će CBGC kao i do sada kada je donosila nove odluke na vrijeme upoznati udruženje banaka. Spremni smo da pomognemo u kreiranju rješenja. Ali, svi moramo shvatiti da su to dosta ozbiljne mjere i treba ih na taj način sagledati. Dobro je, ako bude prijedloga da ga zajednički raspravimo na udruženju banaka – smatra Zaimović.
Guverner Žugić je, podsjetimo, prije tri dana ponovio da su kamatne stope nesporno visoke. On je ocijenio da snažnijem oporavku ekonomije teško možemo doprinijeti sa postojećim kamatama i upozorio da bez ekonomskog rasta i razvoja nema ni bankarskog sistema.
Guverner je kazao da se analizirala i ideja da se visoke bankarske kamate oporezuju, ali se ocijenilo da bi onda banke, u uslovima kada nemaju profitabilnost, prevalile taj trošak na klijente. To bi, ocijenjeno je, poskupilo novac pa smo došli do zaključka da nema elementa u ovoj fazi da se oporezuje aktivna kamatna stopa.
CBCG skrštenih ruku neće gledati visoke pasivne kamate
Pasivne ili kamate na štednju u Crnoj Gori se kreću i do 7,1 odsto. Guverner Radoje Žugić je, podsjetimo, prije tri dana na skupštinskom Odboru za ekonomiju upozorio da CBCG ,,ne može da skrsti ruke i da to gleda na način da ne reaguje, kroz smanjivanje tog rizičnog elementa pasivne kamate“.
I predsjednik udruženja banaka Esad Zaimović kaže da neke banke u Crnoj Gori nude visoke kamate na depozite, odnosno štednju, iako trpe gubitak.
Žugić je, podsjetimo, ispričao događaj sa seminara za guvernere jugoistočne Evrope koji je nedavno održan u Beču, odnosno komentar da prezadužene evropske članice imaju visok rizik po bankarski sistem zato što su im pasivne, odnosno kamate na štednju dostigle novo od 2 odsto.
– Zaćutao sam tada jer se kod nas ta kamata kreće i do 7, 7,1, 6,9 odsto. To se odražava na bilans uspjeha i rashodnu stranu i ugrožava bilansnu poziciju svake banke – kazao je guverner.
Krivokapić: Trebalo je mnogo ranije
– Odličan je potez Centralne banke da ograniči gornju granicu kamatnih stopa, ali mislim da je malo zakasnio – kaže za Pobjedu predsjednik sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić.
Građani su, podsjeća on, prezaduženi pa je rijetkost sresti čovjeka koji prima punu platu, odnosno bez odbitaka za kredite.
– Krediti su uzimani po najvećim mogućim kamatama koje su se mjerile sa zelenašenjem. Zato je mnogo davno trebalo ograničiti kamate i uvesti disciplinu, jer je vrijeme pokazalo da su banke koje su prouzrokovale krizu najbolje prošle. Zauzvrat smo dobili gašenje radnih mjesta, prezaduženost privrede i građana. Mnogi su ostali bez objekata, stanova i kuća. Uzele su im banke zato što nijesu mogli da vraćaju skupe kredite, odnosno visoke kamate – objašnjava Krivokapić.
Ovaj potez, odnosno namjera Centralne banke da ograniči visinu kamata, ne može, kaže on, biti ni malo loš, ali je malo zakasnio.
– Smatram, uz sve rizike da budem pogrešno shvaćen, da je trebalo da postoji državna banka koja bi davala povoljne, odnosno kredite sa normalnim kamatama. Onda bi i ostale banke morale da koriguju kamate. Na taj način smo mogli kontrolisat kamatu da ne zavisimo kao svo ovo vrijeme od volje bankara – kaže sindikalni lider KAP-ovog aluminijuma.
Moody’s obradovao i bankare
Predsjednik Udruženjja banaka Crne Gore Esad Zaimović kaže da je dobra vijest to što je kreditna agencija Moody’s potvrdila prie tri dana kreditni rejting Crne Gore – Ba3 sa stabinim izgledom.
– To je dobra vijest I za bankarski sektor jer će to uticati da lakše dođemo do stranih izvora finansiranja. Koliko je to dobra vijest za Crnu Goru pokazuje podatak da je u posljednjih 15 mjeseci Moody’s snizila rejting za ukupno 13 zemalja, dok je izgled, za 4 zemlje, pogoršan na “negativan”, a samo je jedna zemlja, u istom periodu, poboljšala rejting kod ove agencije – objašnjava Zaimović.
Ta vijest, jednostavnim rječnikom kazana, pokazuje da su nam kao državi priznalli da to nešto što radimo ima smisla.
– Pozitivne efekte ove informacije ćemo osjetiti jer svi koji drže do sebe, koji prate region, uvažavaju takve informacije I izvještaje – ističe Zaimović.
U velikom broju indikatora koje Moody’s prati i ocijenjuje, Crna Gora, podsjetimo, ima bolje rezultate od ostalih zemalja sa istim rejtingom- BDP po glavi stanovnika (ovaj indikator je 2,5 puta veći u Crnoj Gori u odnosu na prosjek zemalja sa istim rejtingom), učešće stranih direktnih investicija u BDP-u ( višestruko bolji), otplata kamata po prihodima…Indikatori u kojima je Crna Gora, u odnosu na druge zemlje sa istim rejtingom, ostvarila slabije rezultate odnose se na veličinu zemlje, diverzifikovanost ekonomije i, usljed toga, povezan visok nivo deficita tekućeg računa.
pobjeda.me
