Evropi i Balkanu treba više državnika, a manje političara

Dodajte komentar

Evropi, Evropskoj uniji, ali i Zapadnom Balkanu, treba više državnika, a manje političara. To je poručeno na prvom panelu ESG Adria Samita “Budućnost regiona” na kojem su govorili crnogorski predsjednik Jakov Milatović i slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar. 

Na pitanje Gorana Svilanovića, koji je njihov kredo, te šta žele da postignu u politici, Pirc Musar je kazala da je njen prvi kontakt sa politikom počeo sa predsjedničkim mandatom. 

-Ono što me vodi kroz moj novi politički život je jedna zaista veoma važna rečenica. Uvijek, ali zaistauvijek imam to na umu: Koja je razlika između političara i državnika? Političar će raditi na način da pobijedi na sledećim izborima, a državnik će raditi za sledeću generaciju. Vjerujem da i Evropi, Evropskoj uniji i Zapadnom Balkanu treba više državnika, a manje političara – poručila je Pirc Musar, ističući da je to način na koji radi u svojoj karijeri.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović, saglasan sa ocjenom slovenačke koleginice, kazao je da je nevjerovatna tranzicija koju je doživjela Slovenija za poslednjih 20 godina, koliko je članica EU i NATO. Primjetio je i kako ostatak regiona Zapadnog Balkana nije iskoristio te protekle godine na pravi način u korist naših građana.

-Zato je danas velika razlika između Zapadnog Balkana i Slovenije. Dakle, da direktno odgovorim na vaše pitanje, razlog zašto sam ušao u politiku u Crnoj Gori je da uvedem zemlju u EU.  Ono što želim je da se Crna Gora približi evropskim standardima vladavine prava, da se Crna Gora približi nivou životnog standarda EU, da se Crna Gora približi mogućnostima koje postoje u EU – rekao je Milatović, naglašavajući da to nije posao jednog čovjeka, jedne grane vlasti.

-To treba da bude cilj, konsenzus čitavog društva i svih donosioca odluka u društvu – zaključio je Milatović.

Govoreći o klimatskim promjenama, kao ogromnom izazovu, sa kojim se današnja društva suočavaju, Pirc Musar kaže da svaka zemlje treba da uradi nešto kako bi se iste spriječile. 

-Ponekad čujem u Evropi, znate, od populističkih političkih partija -oh, zeleni programi i klima, borba protiv klimatskih promjena, to je veoma skupo. Da, naravno da je skupo. Ali moraćemo da naučimo kako da živimo sa manje ali bolje – rekla je Pirc Musar.

Crnogorski predsjednik, kazao je da je Crna Gora na neki način, bila pionir zakonodavnih napora u pogledu tranzicije zelene ekonomije.

-Zato što smo još 1991. godine Crnu Goru proglasili ekološkom državom. Danas je to dio našeg ustava. Nažalost, mislim da nismo mnogo uradili kada je riječ o primjeni onoga što smo napisali u Ustavu. I postoji put. Kada, osim vladavine prava, uporedite različite aspekte onoga što treba da promijenimo i dovedemo do evropskih standarda, ono što nam vherovatno najviše nedostaje je oblast tehnologije i upravljanja otpadom – naglasio je Milatović. 

Rektorka College of Europe, nekadašnja šefica evropske diplomatije Federika Mogerini, obraćajući se okupljenima na Forumu kazala je da se evropska perspektiva EU promijenila u odnosu na vrijeme kada je ona bila na funkciji u Evropskoj uniji. 

-Sada, mislim da je perspektiva zapadnog Balkana da se pridruži Evropskoj uniji realna, možda prvi put od ulaska Hrvatske. I mislim da je to zbog dvije promjene, razmišljanja koje su se desile unutar Evropske unije. Pod prvim, vjerujem da je danas u Evropskoj uniji jasno, barem većina politika koje postoje u Evropskoj uniji, da se ne radi o proširenju sistema, već o završetku integracije kontinenta – rekla je Mogerini.

Druga promjena je, kako je kazala, u načinu razmišljanja. 

-Vjerujem da je prvi put u Evropskoj uniji postoji razumijevanje da je proširenje u interesu same Evropske unije. Tužno je što nam je bio potreban rat da bismo se probuduli, ali u trenutnom geopolitičkom kontekstu veličina i težina su bitni. I važno je da Evropska unija završi svoju integraciju, da u potpunosti odigra svoju ulogu u svijetu – rekla je Mogerini, navodeći da prvi put postoji promjena u strategiji Evropske unije.

-Riječ je o završetku procesa integracije koji je započet prije 70 godina, a radi se o samousavršavanju same Evropske unije. Ako to ne učinite, cijena nečinjenja, cijena nezavršetka procesa integracije, jednostavno je prevelika da bi se suočila sa rizikom za Evropsku uniju – zaključila je Mogerini.

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *