Srušena je rekordno najviša vrijednost bitcoina postavljena 2021, pokazuju najnoviji podaci. Bitcoin je premašio vrijednost od 68.791 američkog dolara, piše Jutarnji.hr.
“Vlada potpuno ludilo. Kada ljudi uoče da se negdje nešto događa da postoji veliki rast, po svaku cijenu žele učestvovati u tom procesu. Svi se boje da ne propuste nešto veliko”, objasnio je Timo Lehes, suosnivač blockchain kompanije Swarm.
Bitcoin je 28. februara prvi put u dvije godine dostigao cijenu višu od 60 hiljada američkih dolara, a vrijednost kriptovaluta porasla je više od 40 odsto tokom prošlog mjeseca.
Prethodni rekord bio je 68.789 američkih dolara i postignut je 10. novembra 2021. godine.
Nekoliko je glavnih razloga zaslužno za renesansu bitcoina.
Prvo, usvajanje relaksiranije monetarne politike u Kini dovelo je do povećane kupovine imovine, posebno bitcoina i dionica.
Drugo, Fond Petera Thiela, tech moćnika i suosnivača Pay Pala uložio je 200 miliona dolara u bitcoin prije nego je počeo rast. Cijena je tada bila ispod 30.000 dolara. Thiel je inače na glasu kao protivnik centralnih državnih banaka, a kao alternativu monetarnom sistemu vidi kriptovalute.
Treće, na samom kraju 2023. softverska kompanija i kripto investitor MicroStrategy 27. decembra objavio je kupovinu bitcoina u vrijednosti od 615,7 miliona dolara. Prije nedjelju dana kupili su još 3000 bitcoina za 155 miliona dolara.
Ukratko, do rasta bitcoina dovele su velike investicije moćnih igrača na tržištu kapitala. Zašto baš sada ta ulaganja?
Komisija za vrijednosnice i berzu Sjedinjenih Američkih Država, glavno i nadzorno i regulatorno tijelo finansijske industrije u SAD, prije nekoliko dana odobrilo je Bitcoin ETF-ove (vrsta investicionog fonda koji je takođe berzanski proizvod, tj. njime se trguje na berzama) čime je praktično otvorila vrata institucionalnim investitorima da legalno učestvuju u tržištu kriptovaluta. Izgledno je kako su takvu odluku anticipirali i veliki igrači.
Prelomna tačka
No ono što bi trebala biti tačka preloma, nakon koje će se rast vinuti u dosad za bitcoin nedoživljene sfere, jeste skori “halving” ili “prepolovljenje”.
Treba znati kako je moguće proizvesti 21 milion bitcoina, a do sada ih postoji 18 miliona koji su proizvedeni kroz proces koji se zove rudarenje, a “rudari” koriste snažne računare kako bi procesuirali transakcije Bitcoina. Ove se transakcije slažu u takozvane blokove u blockchain knjigu zapisa. Ta knjiga zapisa je sam temelj tehnologije na kojoj se baziraju kripto valute.
Događaj “prepolovljenja”, koji se događa otprilike svake četiri godine, njegov je tvorac upisao u bitcoin kao kod. To znači da će broj kovanica koje rudar dobije kao nagradu za završetak svakog proračuna pasti sa 6,25 na 3,125. To mehanički povećava trošak proizvodnje i istovremeno smanjuje ponudu.
Halvingom bi se zato broj bitcoina koji dolaze na tržište trebao smanjiti, a prema svemu sudeći, potražnja će i dalje rasti. Odnos ponude i potražnje tako bi trebao dovesti do dodatnog rasta cijene.
Evropa protiv bitcoina
Cijena bitcoina skočila je uprkos restrikcijama američkih regulatora na najveće kripto kompanije, kao i kontinuiranom skepticizmu koji prevladava u mejnstrimu, upozorava Financial Times.
Prošle sedmice zvaničnici Evropske središnje banke osudili su bitcoin rekavši da je “prava vrijednost bitcoina i dalje nula eura”.
“Za društvo je ponovni ciklus rasta i pada bitcoina strašna perspektiva. A kolateralna šteta biće velika. Aktuelna cijena tokena nije pokazatelj njegove održivosti”, upozoravaju.
Skandala u kriptoindustriji nije manjkalo. Komisija za vrijednosne papire i berzu kaznila je Binance, najveću svjetsku kripto berzu, rekordnom kaznom od 4,3 milijarde dolara u novembru prošle godine zbog “propusta u zaštiti od pranja novca” i radi kršenja međunarodnih sankcija.
Binanceov rival, FTX, propao je 2022, a njegov osnivač Sam Bankman-Fried proglašen je krivim po sedam optužbi za prevaru i pranje novca i ako žalba advokata ne uspije, čeka ga kazna od 100 godina zatvora.
Velika potrošnja energije
Otkada su prvi put pušteni u promet, u fondove kojima se trguje na bitcoin berzi prošlo je 70 milijardi dolara, prema podacima The Blocka.
Trenutni trošak proizvodnje po bitcoinu – uglavnom je to električna energija potrebna računarima koja rade proračune za rudarenje – iznosi oko 27.000 dolara, prema procjeni američke banke JPMorgan. Nakon “halvinga” ona će kratkoročno skočiti na oko 50.000 dolara.
Nedavni skok je cijene bitcoina podigao daleko iznad troškova proizvodnje, a ti troškovi trebali bi početi padati ubrzo nakon prepolovljenja. Manje efikasni rudari tada će vjerovatno odustati, stariji računari će se povući, a s njim i troškovi proizvodnje.
Ako procesorska snaga rudarenja padne za jednu petinu, tada će i troškovi proizvodnje pasti, a cijena bitcoina mogla bi se ponovo normalizovati.
