Krstić: Crnogorska ekonomija pokazala snagu, građanima stiže alternativa za depozite

Dodajte komentar

Crnogorska ekonomija je pokazala rezistentnost u odnosu na političku nestabilnost, kazala je gostujući u podkastu “Bankar” Maja Krstić, članica Upravnog odbora u CKB-a nadležna za Sektor  strategije, finansija i bankarskih operacija.

“Svjesni smo činjenice da u posljednjih nekoliko godina živimo u nestabilnom političkom sistemu, a da je crnogorska ekonomija svih tih godina imala rast BDP-a. Imamo očekivanja da će domaća ekonomija u ovoj godini imati rast BDP-a veći od 4,5 odsto“, kazala je Krstić.

Rast BDP-a, kaže, generisan je većom potrošnjom stanovništva, inflacijom i prilivom velikog broja nerezidenata.

Krstić kaže da ćemo ovu godinu završiti sa jednocifrenom stopom inflacije, a da će se ona već naredne godine dodatno prepoloviti.

To što je Centralna evropska banka od početka godine 12 puta povećala kamatne stope dijelom je, kaže Krstić uticalo na suzbijanje inflacije.

„U Crnoj Gori jeste došlo do povećanja kamatnih stopa ali ne onom brzinom kako su rasle referentne kamatne stope. Tu je bankarski sektor odradio ključnu ulogu i sačuvao stabilnost na tržištu“, kazala je Krstić.

Statistika pokazuje da su banke u Crnoj Gori za prvih šest mjeseci godine ostvarile profit od 66,42 miliona eura, što je duplo više nego lani.

„Konačno da jedan sektor u Crnoj Gori posluje sa profitom i to je rezultat kombinovanog efekta. Jedan je inflacija jer je povećala sve promete i obime u zemlji, drugi je povećanje kupovne moći stanovništva, dok je treća stvar povećanje referentnih kamatnih stopa“, poručuje Krstić.

Ona je još napomenula da su banke stečeno iskustvo iz prethodnog perioda, a posebno nakon finansijske krize iz 2008. godine, ugradile u svoje politike. Proaktivnim politikama u oblasti upravljanja rizicima, te selektivnim i pažljivim tržišnim pristupom, banke su gradile poziciju koja je dovela do ovog rezultata.

Krstić još ističe da su prihodi banaka u 2023. odraz povećanog nivoa prihoda kompanija i građana,a koji je bio osnova za rast bankarskog tržišta.

To što su depoziti u bankama dostigli istorijski maksimum je pokazatelj da građani i dalje vjeruju bankama.

„Ono što nedostaje ovom tržištu su drugi finansijski instrumenti koji bi građanima služili za drugačiji oblik štednje. Zato je CKB nedavno kod Komisije za tržište kapitala registrovali tri vrste investicionih jedinica fondova i uskoroćemo građanima pružiti alternativu depozitima gdje će oni moći da ulažu u odgovarajuće investicione jedinice“, kazala je Krstić.

B.V.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *