Prekogranični finansijski kriminal neće nestati. Dok ljudi uživaju u pogodnostima globalno povezanog finansijskog sistema, kriminalci iskorištavaju ovu gustu mrežu kako bi nezakonito prebacili sredstva u druge države i izbjegli hapšenje.
Kako ovi kriminalci štite svoj nelegalni imetak stečen utajom poreza, korupcijom i trgovinom drogom, između ostalog, tako raste finansijski kriminal. Nijedna finansijska institucija ili država na to nije imuna. Skandali oko pranja novca izazvali su kolapse banaka i šokirali zemlje. Na kraju, društvo plaća trošak kroz eroziju povjerenja u integritet finansijskog sistema, često dovodeći poreske obveznike u situaciju da oni subvencioniraju posrnule banke, te ograničavajući klijentima pristup kreditima.
Banke, kao vratari finansijskog sistema, neprestano se bore protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ali nacionalni napori u borbi protiv pranja novca fokusirani su prvenstveno na domaće rizike i, kao rezultat toga, često kaskaju u akcijama. Regulatori bankarskog sektora takođe imaju ključnu ulogu, ali često ne koriste na najbolji način ograničene resurse, a različiti pristupi ometaju efikasnu globalnu saradnju.
Stručnjaci MMF-a su sa osam skandinavskih i baltičkih zemalja — Danskom, Estonijom, Finskom, Islandom, Letonijom, Litvanijom, Norveškom i Švedskom — sarađivali na prvom projektu tehničke pomoći u borbi protiv pranja novca. Nalazi iz tog projekta otkrivaju da je borba protiv pranja novca van domašaja pojedinačnih zemajla, te da one moraju zajedno da nađu rješenja.
Praćenje zarade stečene kriminalom
Osoblje MMF-a stalno širi set alata kako bi pomogao svojim članicama da se fokusiraju na prekogranične nezakonite tokove novca. Koristeći tehnologije mašinskog učenja i analizu podataka, istražuju finansijska kretanja, stiču uvid u globalni pejzaž i identifikuju indikatore potencijalnih makro-kritičnih scenarija pranja novca. Analiza se ogleda u godišnjim pregledima „zdravlja“ ekonomija članica MMF-a i u okviru Programa procjene finansijskog sektora.
U saradnji sa skandinavsko-baltičkim zemljama, ovi alati su korišteni kako bi se poboljšali razumijevanje zemalja o sumnjivim finansijskim tokovima koji zahtijevaju kontrolu. Ovi alati povećavaju sposobnost zemalja da skeniraju potencijalne nezakonite finansijske tokove i fokusiraju se na nove prijetnje. Saradnja takođe omogućava zemljama da identifikuju i povežu naizgled nepovezane opasnosti od prekograničnog pranja novca i finansiranja terorizma.
Praćenje novca takođe uključuje razmatranje zemalja koje su kriminalci odabrali za sklanjanje nezakonite dobiti. Ovo omogućava ključnim agencijama za borbu protiv pranja novca da unaprijede kontrolu neuobičajenih transakcija koje prolaze kroz njihove finansijske sisteme, a koje potiču iz jurisdikcija visokog rizika.
Prepoznavanje prelomne tačke
Dok je fokus MMF na makroekonomiji i vezu između finansijske stabilnosti i rizika finansijskog integriteta dobro uspostavljen u njihovim procedurama, projekat sa skandinavsko-baltičkim zemljama dodatno proširuje napore da se bolje kvantifikuje uticaj šokova od pranja novca na finansijsku stabilnost.
Ispitivanje podataka vezanih za regionalne slučajeve pranja novca otkriva upečatljiv obrazac: banke koje se bore sa problemima finansijskog integriteta pretrpjele su oštar pad cijena dionica, povećani su kreditni rizici i pad depozita, što je uticalo na njihovu likvidnost. Štoviše, šokovi zbog pranja novca pokrenuli su pad cijena dionica i povećali troškove osiguranja od korporativnog neispunjavanja obaveza, kao što pokazuju cijene swap kreditnih obaveza. A sve to dogodilo se pojedinačnim bankama. Zbog efekata prelivanja, to je uticalo i na druge ključne regionalne banke, što ukazuje na dinamiku „zaraze“ između pogođenih banaka i drugih na istom bankarskom tržištu.
Pomaganje vrataru
Uzimajući širu perspektivu, studija nadzornih okvira MMF u skandinavsko-baltičkom regionu dovela je do preporuka na nivou i zemalja i regiona.
Kao glavni čuvari finansijskog sistema, banke moraju otkriti i spriječiti pranje novca. Kriminalci smatraju da su banke privlačne zbog svojih širokih prekograničnih mreža, međubankarskih veza, kao i proizvoda i usluga koji se nezaštićeni od rizika od pranja novca. Istovremeno, novi globalni trend je porast kripto imovine, koja nudi brze globalne transfere privlačne kriminalcima.
Zato je imperativ da nacionalni regulatori koji nadziru napore banaka u borbi protiv pranja novca sagledaju što širu sliku. S obzirom da nedostaje globalni nadzorni mehanizam, supervizori treba da prošire svoju perspektivu, istražujući nerezidentne rizike i protivmjere za međugranično pranje novca. Ovo zahtijeva čvršću međunarodnu saradnju, što MMF posebno naglašava.
U budućnosti, uz razvoj dobrih praksi u prikupljanju i analizi podataka o prekograničnim transakcijama, integrisani bankarski sistem zahtijevaće veće prekogranično prikupljanje podataka kako bi se rizici bolje razumjeli i ublažili. Tehnološka rješenja mogu pomoći u analizi ovih informacija kako bi se stvorila regionalna slika za ciljane nadzorne napore, uključujući inicijative više zemalja. Zemlje bi takođe trebalo da razmjenjuju podatke o incidentima pranja novca, istovremeno dublje analiziraju potrebe banaka da pojačaju kapitalne rezerve kako bi se odbranili od povezanih gubitaka.
Regulatori bi takođe trebalo budno da prate novije učesnike u međunarodnim finansijama, kao što su pružaoci usluga kripto imovine, uz kontrolu prilagođenu riziku. S obzirom na globalnu prirodu ovih provajdera, prekogranična saradnja i ovdje ostaje ključna.
Suština je da kontinuirana analiza uticaja finansijskog integriteta na stabilnost može ojačati globalni finansijski sistem protiv šokova zbog pranja novca.
Vraćajući se skandinavsko-baltičkom projektu, narativ regiona služi kao opomena svima: Investirajte u preventivne i ublažavajuće mjere prije nego što vam skandal bude pred vratima. Zato je posvećenost sprečavanju pranja novca u regionu prioritet najvišeg nivoa za brojne vlade.
Izvor: MMF/P.Bardin, A.Bouveret, G.Jackson, M.Markevych
Prevod: Bankar.me
