Ministarstvo finasija je u proteklih pola godine skoro sve tekuće obaveze realizovalo iz redovnih prihoda. Ostvaren je suficit od 169 miliona eura i to bez povećanja osnovnih poreskih stopa. Imamo najveće zarade na Zapadnom Balkanu i ostaje da se izborimo kroz usklađivanje penzija da ona bude na nivou 65% prosječne zarade”, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović na radnom doručku s novinarima.
Kako je kazao ministar, zaduženje za sedam mjeseci tek je na nivou jedne šestine limita koji je Parlament usvojio. Očuvana je makroekonomska stabilnost u izuzetno nestabilnom geopolitičkom ambijentu i obezbijeđeno finasiranje svih tekućih obaveza do kraja godine.
“Stanje u trezoru na današnji dan bez depozita sa zlatom, iznosi 137,78 miliona eura, a sa rezervama zlata (67,3 miliona) ukupno stanje je 204,1 milion eura. Prema preliminarnim rezultatima za sedam mjeseci ove godine ostvareno je 1.443,6 miliona eura prihoda što je 363,7 miliona ili 33,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 256,4 miliona eura ili 21,6 odsto iznad plana. Prihodi budžeta su samo u junu iznosili 207,2 miliona eura što je u odnosu na isti mjesec 2022. za 41,7 miliona eura ili 25,2 odsto više, odnosno 25,4 miliona eura ili 13,9 odsto iznad plana”, naglasio je Damjanović.
Kapitalni budžet u junu je realizovan u iznosu od 12,3 miliona eura što je 61 odsto od plana, dok je izvršenje ovog dijela budžeta od januara do jula bilo u nivou 49 miliona eura ili 43 odsto od plana.
Izvršenje kapitalnog budžeta bilježi uzrazni trend, povećava se potrošnja i očekivano je, kako je kazao, da će ovakva progresija nastaviti do kraja godine.
Budžetom za 2023. godinu, obezbijeđeno je povećanje zarada u javnom sektoru zdravstvu, prosvjeti, socijalnoj zaštiti, policiji, čime je direktno očuvan životni standard velike grupe zaposlenih i socijalni mir u kontekstu inflacije na globalnoj sceni. Najavio je da slijedi uvećanje zarada za sudije i državne tužioce.
“Iako smo godinu počeli sa svega 46 miliona eura gotovinskog depozita, zaduženje za sedam mjeseci tek je na nivou jedne šestine limita koji je Parlament usvojio. Dakle, ne uzimajući u obzir zaduženje kod Dojče banke iz februara tekuće godine, raspoloživost sredstava je skoro ista kao na početku godine, što znači da su se skoro sve tekuće obaveze realizovale iz redovnih prihoda”, naglasio je ministar.
Prosječna zarada u junu 2022. godine, iznosila je neto 783,90 eura, dok je u istom periodu tekuće godina, porasla na nivo od neto 906,77 eura. Tako je npr, zarada nastavnika u 2022. godini iznosila 696,89 eura, a danas iznosi 813,85, ili samostalnog savjetnika I u državnoj administraciji, gdje je zarada porasla sa prošlogodišnjih 676,25 eura na 842,33. Crna Gora danas ima najveće neto zarade u regionu Zapadnog Balkana.
Kako je istakao, najniža penzija u junu 2022. godine iznosila je 220,94 eura, a prosječna 328,69 eura. Nakon usklađivanja penzija, na kraju juna 2023. godine, minimalna penzije dostigla je nivo od 282,07 eura, a prosječna 406,11 eura.
“Intenzivirani su postupci odlučivanja u predmetima restitucije. Prvi put od osnivanja Fonda za obeštećenje, tj. od 2004. godine izdvojeno je više od 10 miliona eura za obeštećenje bivših vlasnika za oduzeta imovinska prava, što je gotovo četiri puta veći iznos u odnosu na prethodne godine, a za sljedeću godinu, za ove namjene, planira se iznos od 20 miliona eura. Namjera Vlade je da se ovakva progresija nastavi kako bi u naredne tri do četiri godine bila realizovana sva podnijeta rješenja za obeštećenje. Pojekti koji su više od deceniju čekali na realizaciju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa sa Državom, kao što je Maljevik i žičara Kotor-Lovćen uspješno su pokrenuti, a silosi u Luci Bar, u komunikaciji sa Jugopetrolom, vraćeni u vlasništvo Države”, naveo je Damjanović.
Izvor: Rtcg.me
