Sljedeće godine nam predstoji zaduženje od 750 miliona eura, što bez strukturnih promjena u ekonomiji i bez reformi javne uprave definitivno nije održivo, ocijenio je ekonomski analitičar Novak Svrkota u emisiji “Hej, Sloveni” Gradske RTV.
Javne finansije Crne Gore, smatra analitičar, imaju standardne probleme, kao što je visoka zaduženost i starenje populacije, gdje je sve teže finansirati socijalna davanja.
“Ali, suštinski problem jeste politička nestabilnost. Kako se smjenjuju garniture političara tako se i ekonomija mijenja iz korijena, te trenutno nemamo jasan kurs i stategiju u kom pravcu treba da idemo”, naglašava Svrkota.
Dodaje i da je veliko pitanje da li je budžet koji je trenutno na stolu, održiv na duže staze.
“Koliko će biti duboka finansijska kriza koja definitivno dolazi slijedeće godine još ne znamo, to ćemo otkriti sredinom naredne godine, jer je potrebno da prođe period od nekih dvanaest mjeseci kako bi se sagledale posljedice podizanja kamatnih stopa”, objašnjava Svrkota.
Mulešković: Činjenica da se Vlada zadužuje po kamatnoj stopi od 7,5 odsto dovoljno govori o stanju u državi
Generalno ne volim da koristim termin grčki scenario, bankrot, jer država teško da može da bankrotira, uvijek postoji određeni način da se saniraju javne finansije i da država nastavi da funkcioniše, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Smatra da je jasno da Crna Gora ima problem sa javnim finansijama.
„Imali smo problem održivosti, nedostatka sredstava za određene servise države tako da velika nestabilnost koja je vladala ove godine, slaba komunikacija između donosioca odluka, nas je uvela u situaciju da imamo veliki problem u dijelu transparentnosti javnih finansija ali i kreiranja politika koje imaju dobre ekonomske analize“, kazao je Mulešković.
Ističe da smo u ovoj godini imali dvije vlade koje su imale potpuno drugačiji pristup javnim finansijama, što neminovno, smatra Mulešković, dovodi do određenih promjena.
„U Crnoj Gori ove godine, odnosno krajem prošle, ušli smo u fazu prevelikog trošenja javnih finansija u tim tekućim rashodima, što nije dobro i sve manje se koriste sredstva za razvoj Crne Gor,e a to je taj kapitalni budžet“, ocijenio je Mulešković.
Biće zanimljivo, kaže, pogledati završni račun budžeta za 2022. godinu i koliko je novca otišlo na i koliko se realizovalo kroz kapitalni budžet.
„Od 300 projekata koje je planirano u kapitalnom budžetu, 30 odsto je tek otpočeto, što znači da 70 odsto nije ni početo. Znači da nije dobro planiran i izvršen kapitalni budžet, a bez toga nema razvoja Crne Gore“, kazao je Mulešković.
Problem je, smatra, prihodna strana budžeta.
„Sa ovolikom inflacijom, ratom u Ukrajini koji je izazvao sve probleme koji se odnose na rast cijena, moralo je doći do većih socijalnih davanja što je dodatno opterećenje za budžet. Sa druge strane, niste imali druge ekonomske aktivnosti donesene od strane Vlade koje bi popunile rupe što se tiče prihodne strane budžeta“, ocijenio je Mulešković.
Napominje da već sada znamo da moramo da se zadužimo minimum 600 miliona.
„Ako bi pričali o održivosti budžeta, a znamo da moramo da se zadužimo 600 miliona, tu moramo da postavimo veliki znak pitanja. Ako znamo da će kriza slijedeće godine biti još dublja, moramo da budemo svjesni da možemo da uđemo u problem“, upozorio je Mulešković.
Smatra da o stanju u državi i tome kako nas finansijske institucije vide, dovoljno govori činjenica da se Vlada Crne Gore zadužila 50 miliona po kamatnoj stopi od 7,5 odsto, što je, napomnje, kamatna stopa koju dobijaju građani za kredite.
„Ako imamo u planu da se zadužimo pitanje je pod kojim uslovima će to biti. Ova godina upravo zbog rata u Ukrajini je bila neizvjesna, čeka nas još jedna takva godina“, kazao je Mulešković.
Moramo početi da sarađujemo kako bi stvorili povoljni ambijent za razvoj privrede, jer jedino privreda može da finansira sve troškove koji rastu iz dana u dan, zaključio je Mulešković.
Milošević: Cijela Srbija plaća ceh zbog autoritarnog sistema
U ekonomiji delimo iste loše stvari kao i vi u Crnoj Gori, kazao je urednik ekonomije u beogradskom dnevniku “Danas” Aleksandar Milošević.
“Cena zaduživanja na tržištu je porasla, inflacija je oko 15-16 odsto, a postali smo i energetski zavisna zemlja od uvoza, ne samo od gasa već i od električne energije. Realizacija kapitalnih projekata nije sjajna i to su sve zajednički problemi. Razlika kod nas je što imamo autokratski ili autoritarni sistem kroz koji sve rešavamo”, ističe Milošević.
Srbija, po njegovim riječima, ima 53 odsto javnog duga, što samo djeluje stabilno, ali se dešava da raste cijena zaduživanja.
“Naša elektroprivreda je kolabirala prošle zime, tako smo imali nesreću da uvozimo struju u vreme kada cene električne energije dostižu rekordne nivoe, i onda smo je cele godine uvozili po ceni od 300-500 eura po mw, što je nagomilalo ogromne dugove. To je uslovilo budžetski deficit od oko 4 odsto ove godine, od čega polovina ide samo za plaćanje električne energije i gasa”, objašnjava Milošević.
To su, kako ističe, posljedice autoritarnog sistema u Srbiji, koji ignoriše preporuke menadžmenta.
” I kada se desi havarija, cela država plaća zbog toga”, naglašava Milošević.
