Pred Privrednim sudom počeo je još jedan postupak oko mHe po tužbi kompanije Plava Hydro Power (PHP) u suvlasništvu kosovskog biznismena Florina Krasnićija protiv države i NLB zbog aktiviranja garancije od 250 hiljada eura.
Incijalno, tužba je predata prije godinu i po, sa zahtjevom za određivanje privremene mjere kako ne bi došlo do aktiviranja garancije, ali je ona odbij ena. Tada je traženo da se utvrdi da garancija data u korist Ministarstva ekonomije nije na pravnoj snazi, te da se NLB obaveže da je vrati. Država je u odgovoru tvrdila da je postupanje po garanciji regulisano ugovorom o koncesiji za mHE na Đuričkoj rijeci, te da zbog njihovog nepoštovanja odredbi imaju pravo da je u cjelosti naplate. Banka je tada u odgovoru navela da ne postoje uslovi da država podnese zahtjev za realizaciju garancije, pa time ni ugroženost ove kompanije, kao ni njihov pravni interes da uopšte podnesu takvu tužbu.
Predmet je prvobitno bio kod sutkinje Milice Vlahović, koja je u međuvremenu suspendovana, paje tek nakon dolaska novih sudija u Privredni sud ovaj predmet nedavno raspoređen sudiji Filipu Vujoševiću. Kako je u međuvremenu garancija aktivirana i država preko NLB-a naplatila 250 hiljada eura, PHP je na prvom ročištu održanom u ovom postupku podnijela podnesak kojim je preinačila tužbeni zahtjev. Ova kompanija, koja već vodi postupak zbog nerealizovane investicije na izgradnji mHE na Đuričkoj rijeci, traži da joj država vrati ovaj novac, jer je, kako tvrde, stečen bez osnova, a banka obešteti.
Tvrde da je država nesavjesna jerje naplatila ovaj iznos znajući da garancija nakon marta 2020. godine nije proizvodila pravno dejstvo, a da je NLB od tada nezakonito držala novac na računu iako su istekli i rok važenja garancije i ugovori o garanciji i zalozi depozita zaključeni 2018. godine. Osim toga, ovakva naplata je, kako navode u podnesku, nezakonita i jer je Vlada u oktobru 2019. zadužila Ministarstvo ekonomije da inicira sporazumni raskid bez nj ihove krivice, a krajem 2020. godine ova kompanija je obavijestila državu da ona raskida ugo vor. Ukazuju i da je na sajtu Vlade objavljeno da je postupak raskida koncesija pokrenut njihovom odlukom zbog protivljenja lokalnog stanovništva. U toj informaciji je, kako tvrde, nedvosmisleno navedeno da ugovor nije raskinut krivicom investitora, te da ga je potrebno obeštetiti, što su izbjegavali, zbog čega im je PHP i dostavila obavještenje o raskidu i pokrenula postupak u kom traži višemilionsku odštetu. U podnesku stoji da je NLB nezakonito naplaćivala naknade za garanciju nakon marta 2020, čime im je nanijela štetu, pored toga što novcem nijesu mogli raspolagati. Traže da se iznos štete koju tvrde da su pretrpjeli utvrdi vještačenjem. Ukazuju da je i banka sama u odgovoru na inicijalnu tužbu ukazala da je ova kompanija zaštićena i samim rokom na koji je ugovoreno važenje garancije dodajući da su postupili potpuno suprotno tim navodima. Zastupnici države i banke se na ročištu nijesu mogli izjasniti na preinačenje tužbe, niti prijedloge PHP da se sprovede vještačenje i sasluša Krasnići, zbog čega je ročište odloženo za 25. januar.
Izvor: Pobjeda
