Situacija u italijanskom bankarskom sektoru je izuzetno ozbiljna. The Wall Street Journal je izvijestio da su loši krediti 17 posto (360 milijardi eura), što je tri puta više nego u Sjedinjenim Državama na vrhuncu finansijske krize.
Najslabija karika je banka Monte dei Paschi di Siena (MPS), koja će morati brzo da nađe kapital kako bi zadovoljila zahtjeve Evropske centralne banke.
Ove godine, cijena dionica pala je za 80 posto i trenutno kotira samo sa desetinom knjigovodstvene vrijednosti.
Nije bolja situacija ni sa UniCreditom, koji ima oko 50 milijardi eura slabih kredita, a dionica je vrijedna tek 1,81 eura. Godine 2008, nakon pada banke Lehman Brothers, bila je gotovo dvaput viša.
Prema analitičarima, vjerovatnost stečaja banaka Monte dei Paschi di Siena i UniCredit je 12-odstotna.
Evropska centralna banka je pozvala Monte dei Paschi di Siena da u naredne tri godine vrijednost nekvalitetnih kredita, koji iznose 24 milijarde eura, smanji za 40 posto. Dodatni problem za banke je Brexit koji je smanjio apetit ulagača za rizične investicije.
Italijanska vlada želi zeleno svjetlo EU-a, kako bi mogla da priskoči u pomoć jer privatni investitori za dokapitalizaciju ne pokazuje nikakav interes. Kritičari, naravno, ističu da bi takva praksa Vlade Italije bila suprotna pravilima igre i da bi se već na prvom ozbiljnom testu uništio kredibilitet novousvojenih bankarskih propisa, odnosno tzv. bankarske unije.
Jedna od mogućnosti je da se problematične italijanske banke, čije dionice su od Brexita u prosjeku izgubile 30 posto, spašavaju kao i prošle godine grčke. U zamjenu za ulazak grčke vlade u banke s vlasničkim udjelom, Evropska komisija je zatražila plan restrukturiranja, vlasnici obveznica su dug pretvorili u kapital, što im je prouzrokovalo gubitke, ali je spriječen kolaps banaka.
Banka Monte dei Paschi di Siena je u škripcu već godinama, jer je vodila lošu politiku, gubila novac sa rizičnim izvedenim finansijskim instrumentima, te pritom stalno gomilala loše kredite. Potrebno je bilo nekoliko dokapitalizacija u iznosu od tri milijarde eura.
