Američki predsjednik Barak Obama u utorak je izjavio kako američke obavještajne agencije ne špijuniraju obične građane, ali je i priznao kako će nakon otkrića o sveopštem američkom nadzoru teško vratiti povjerenje evropskih vlada.
Otkrića nekadašnjeg zaposlenika NSA i zviždača Edwarda Snowdena o špijunskoj operaciji Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) pokrenula su raspravu o pravu na privatnost, ali su i naštetila odnosima s nekim evropskim zemljama.
Obama je, kako prenosi Rojters, rekao kako će ovonedeljnom posjetom Evropi i najavom ograničenja opsega operacija prikupljanja podataka pokušati ublažiti zabrinutost saveznika.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Uvjeren sam da svatko u našim obavještajnim agencijama radi s najboljim namjerama i ne špijunira privatni život holandskih, njemačkih, francuskih ili američkih građana”, rekao je novinarima nakon samita o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu.
No i Obama priznaje kako je “zbog tih otkrića morao početi proces vraćanja povjerenja, ne samo vlada, nego i, što je još važnije, običnih građana, a to se neće ostvariti preko noći”.
Obama je posjetu Evropi počeo u ponedjeljak, a jedan viši član administracije rekao je kako će predsjednik od Kongresa tražiti da NSA prestane sa zbirnim prikupljanjem podataka i pohranjivanjem telefonskih poziva. Umjesto toga treba vladi omogućiti, kad joj to treba, pristup ‘metapodacima’ s popisom miliona telefonskih poziva ostvarenih u SAD-u.
Američki predsjednik je uvjeren da ta promjena “omogućuje da radimo sve što je nužno kako bismo se nosili s opasnošću od terorističkog napada, ali tako da se ublaži zabrinutost ljudi”.
Business.hr
