Brojni povjerioci i velike štediše su prilikom spašavanja banaka na Kipru izgubili dio imovine, ali su preko noći postali dioničari. Tako se, međutim, većina dionica našla – u vlasništvu Rusa.
30 stepeni i puno sunca na početku jeseni. Dugo gradsko šetalište, ekskluzivni restorani i luksuzni hoteli, palme dokle pogled seže. Limasol je lučka metropola u zalivu Akrotiri i drugi po veličini grad na Kipru – gdje turizam doživljava boom, baš kao i ekonomija. Limasol je, naime, i finansijski centar Kipra. Ovdje su sjedišta brojnih offshore-kompanija.“Kipar i posebno pravni sistem na Kipru su blagonakloni prema inostranim investitorima. Investitori iz cijelog svijeta, nezavisno je li riječ o južnoj ili zapadnoj Evropi, Africi ili Aziji ovdje ulažu svoj novac. Baš kao i iz Rusije. Ruski preduzetnici osim toga Kipar vide kao odskočnu dasku za ostala tržišta”, kaže Michael Sobolev, ruski finansijski savjetnik iz Limasola.
Neobične mjere spašavanja
Ipak u jednom trenutku se činilo kao da se ovaj finansijski raj raspada. Ruski investitori su na kratko izgubili tlo pod nogama. 25. juna 2012. godine Kipar je podnio zahtjev za finansijskom pomoći. Upravo u tom trenutku su dvije najveće banke u zemlji bile u velikim dugovima.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Pomoć je došla godinu dana kasnije. Ukupno deset milijardi eura pomoći dodijeljeno je ovoj maloj ostrvskoj državi. No zauzvrat su finansijski donatori, dakle Evropska unija, Međunarodni monetarni fond i Evropska centralna banka, osim uobičajenih reformi, kao što su ukidanje radnih mjesta, smanjenje troškova i povećanje poreza za preduzeća, zatražili sprovođenje i nekih neuobičajenih mjera.
Među tim mjerama bilo je učestvovanje povjerilaca u spašavanju Bank of Cyprus – tzv. bail-in – i ukidanje druge po veličini banke u zemlji, Laiki banke. Dakle one banke, koje su još 2011. godine uspješno prošle test izdržljivosti koji je sprovela Kancelarija za kontrolu rada banaka EU-a.
Posljedice su da su štediše i povjerioci zbog tzv. bail-in-a izgubile dio imovine. Ove neuobičajene mjere su prije svih teško pogodile ruske investitore: “Rusija je pomogla Kipru davanjem kredita. U očima brojnih Rusija je time pomogla stabilizaciji ekonomije na Kipru. Postupak Trojke je stoga naštetio ruskim preduzetnicima što je dovelo do negativnih reakcija”, kaže Yaroslav Lissovolik iz Deutsche Bank-a u Moskvi.
Od gubitnika do dobitnika
Ipak od navodno najvećih gubitnika mogli bi postati najveći dobitnici – jer oni koji su napravili plan spašavanja nešto su previdjeli ili pak nisu željeli vidjeti.
“Kad je odlučeno da će Bank of Cyprus biti spašena zahvaljujući mehanizmu bail-in bilo je ipak jasno da su ljudi izgubili svoju ušteđevinu, ali da će zauzvrat dobiti dionice. To je tipično kod mehanizma bail-in. Odluka da se pristupi ovom mehanizmu bila je čudna jer je pravi razlog zapravo bio taj da se u spašavanje banaka uključe veliki ruski investitori, a ne poreski obveznici.
Ali rezultat je bio da su ti isti ruski oligarsi sada postali dioničari banke. Kakva ironija. Pitam se jesu li to zagovornici mehanizma bail-in imali na umu od početka. To je zapravo bilo predvidivo”, kaže Sofronis Clerides, stručnjak za ekonomiju na Kiparskom unverzitetu.
Skoro 50 posto depozita velikih investitora u Bank of Cyprus pretvoreno je u dionice, ostatak je podlegao dodatnim kontrolama kapitala. Između 50 i 60 posto svih dionica Bank of Cyprus su prema navodima medija u ruskim rukama.
Šest od 16 članova novoizabranog Vijeća direktora Bank of Cyprus su Rusi – među njima je i Vladimir Strzhalkovskiy, bivši predsjednik Uprave ruskog proizvođača nikla Norilsk Nickel i bivši kolega iz KGB-a ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Oni (Trojka – op. aut.) su htjeli izbaciti Ruse, ali na koncu su oni našu najveću banku dali u ruke Rusima”, citira New York Times kiparskog predsjednika Nikosa Anastasiadesa.
Brojni stručnjaci se međutim nadaju da će izborom novog Vijeća direktora doći do normalizacije stanja u Bank of Cyprus i povratka svakodnevnom poslovanju – s Rusima ili bez njih.
