Krajem septembra ističe rok od tri mjeseca koliko je Centralna banka u junu ostavila bankama i mikrokreditnim institucijama da smanje visoke kamate. Udruženje banaka će početkom oktobra zasijedati kako bi ocijenili šta je urađeno po preporuci Centralne banke iz juna ove godine.
CBCG još nije odredila koje su ekstremno visoke kamate, ali je izvješno da se one za lica koja nemaju dobar bonitet kreću i više od 20 odsto godišnje kod banaka, a kod mikrokreditnih institucija premašuju i 30 odsto.
Novoodobreni krediti skuplji
Već sada se, međutim, može reći da bankari, a naročito mikrokreditne institucije, ne računajući simbolično prilagođavanje, nijesu uvažili preporuku Centralne banke. To pokazuju podaci koje je juče Pobjedi saopštio bankarski ombudsman dr Halil Kalač.
– Podaci govore da su kamate na novoodobrene kredite povećane, što zabrinjava. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite koje su odobrile banke na kraju juna ove godine iznosila je 10,41%. Pri tome, na kredite odobrene fizičkim licima prosječna stopa iznosila je 11,75%. Na novoodobrene kratkoročne kredite iznosila je 10,78%, a na novoodobrene dugoročne kredite 10,25% – kaže Kalač dodajući da su to podaci CBCG.
Ovi podaci govore da su, kaže on, povećane kamate na novoodobrene u odnosu na ukupne kredite za 0,88 %.
– Zabrinjava rast kamatnih stopa na novoodobrene kredite u periodu januar – jun ove godine, tako da je prosječna ponderisana efektivna kamata na novoodobrene kredite na kraju drugog kvartala bila viša za 0,77 %. u odnosu na kraj 2011. godine – kaže ombudsman.
Postavlja se pitanje, kaže Kalač, zašto je došlo do povećanja kamatnih stopa na novoodobrene kredite kada je jedanaest crnogorskih banaka u junu podržalo na sastanku Udruženja banaka namjeru Centralne banke da limitira kamatne stope na kredite i štednju, ukoliko ih banke ne smanje i ne stanu sa njihovim rastom.
CBCG samo plaši bankare?
Centralna banka još nije limitirala gornju granicu ekstremno visokih kamata, ali se očekuje da to uradi ukoliko ne bude zadovoljna onim što su banke i MFI uradile.
– Banke su povećale, a ne smanjile kamate, vjerovatno zato što sumnjaju da bi najavljene mjere CBCG bile održive i da su nemoguće. Jedan broj bankara i teoretičara misli da ograničavanje kamatnih stopa nema uporište u ekonomskoj teoriji i praksi. Bankama najviše odgovara da kamate budu prepuštene slobodnom tržištu i konkurenciji. Kada je u pitanju slobodno tržište i konkurencija, postavljaju se dva pitanja: prvo, koliki je stepen konkurencije na tržištu bankarskih proizvoda i usluga u Crnoj Gori.
Insistiranje na teorijskom konceptu slobodnog tržišta u bankarskom sektoru je upitno, jer je taj sektor u savremenim uslovima visoko regulisan. Zakonskim i podzakonskim aktima u Crnoj Gori regulisano je poslovanje banaka i drugih finansijskih institucija, a Centralna banka vodi monetarnu politiku koja je takođe vid regulacije – objašnjava Kalač.
U teoriji bankarstva, podsjeća ombudsman, postoji određena kamatna stopa pri kojoj banka maksimizira profit.
– Ukoliko se kamata poveća preko te tačke, smanjuje se kvalitet zahtjeva za kredite, jer se većina dobrih dužnika ne odlučuje na uzimanje kredita kad su kamatne stope izrazito visoke. Banke se tada susrijeću sa portfoliom loših dužnika i rizičnih projekata, pa dio sredstava za kredite ostaje neiskorišćen. U takvoj situaciji bankama se bolje isplati da smanje kamatne stope – ocijenio je Kalač.
Kakva će biti odluka Centralne banke, trebalo bi brzo da se zna. U javnosti se, međutim, nerijetko čuje da CBCG, koja odavno upozorava na smanjenje kamata, zapravo samo plaši banke, a da se u suštini ništa ne mijenja.
Početkom oktobra sastanak bankara
– Početkom oktobra sastaće se Udruženje banaka Crne Gore, koje okuplja njih 11, kako bi vidjeli šta je urađeno po preporuci CBCG – kaže predsjednik Udruženja Esad Zaimović.
– Većina banaka je na sjednicama upravnih odbora i odborima direktora razmatrala preporuku Centralne banke i odredila se. Ozbiljno su se odnijele prema njoj, ali nijesam siguran da li će to rezultirati smanjenjem kamata. Pojedinačno će možda banke smanjiti kamate na neke proizvode, ali je teško da će se smanjiti opšti nivo dok ne padnu pasivne, odnosno kamate na štednju. Razlog je to što banke štednju koriste kao izvor za plasman kredita. Neke banke su sporadično oglašavale smanjenje nekih stopa, ali to nije značajno uticalo na smanjenje prosječne kamate – ocijenio je Zaimović.
On objašnjava da CBCG još nije odredila gornju granicu kamata zato što je ostavila rok od tri mjeseca da vidi šta će banke uraditi po njihovoj preporuci.
– Shvatio sam da će CBCG tek ako ocijeni da nije dovoljno urađeno limitirati gornju granicu. Radna grupa koja je formirana da prati i analizira stanje, koliko sam shvatio, imala je jedan sastanak i sada čekamo da vidimo kako će se stvari odvijati – kazao je Zaimović.
Zaimović: Neosnovani zahtjevi neozbiljne NVO
Predsjednik Udruženja banaka Esad Zaimović ocijenio je juče za Pobjedu da je neozbiljan zahtjev NVO Građanski bankarski ombudsman da se ukinu mikrokreditne finansijske institucije zato što imaju ekstremno visoke kamate.
– Kamate su ozbiljno pitanje i njega pokušavamo da uredimo sa Centralnom bankom, ali ne bih trošio vrijeme komentarišući neosnovane zahtjeve neozbiljne NVO – kazao je Zaimović.
– Kamate ovih MFI su posebna priča, ali je zahtjev NVO, neozbiljne institucije, potpuno neosnovan jer za ukidanje postoji zakon i procedura koji se moraju poštovati. Koliko je njihov zahtjev apsurdan, ne bismo se začudili da sjutra zatraže da se ukinu banke, prodavnice, pekare, mljekare zato što su njihovi proizvodi skupi. Zbog svega ovaj zahtjev ne zaslužuje ozbiljan komentar i ne bih trošio vrijeme na to – kazao je Zaimović Pobjedi.
Kod MFI kamata i preko 30 odsto
Bankarski ombudsman dr Halil Kalač kaže da kada govorimo o ekstremnim kamatnim stopama obično mislimo na MFI.
U Crnoj Gori postoji pet mikrokreditnih finansijskih institucija: Monte kredit, Montenegroinvestments credit, Ozmont, Klikloan i Kontakt.
– Kamatne stope MFI su ekstremno visoke. Korisnici njihovih kredita uglavnom su građani i preduzetnici koji ne mogu uzeti kredit kod banaka zato što su prezaduženi. Fizičkim licima je izdato 95,3% njihovih kredita. U strukturi kreditnog portfolija MFI po djelatnostima su dominirali krediti sektoru usluga, ugostiteljstva i turizma (33,8%), krediti poljoprivredi (32,8%). Na kraju drugog kvartala ove godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila je 29,69%. Posmatrano po ročnosti, prosječna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kratkoročne kredite iznosila je 32,41%, a na kredite odobrene sa ročnošću preko jedne godine 28,80%.
Kod MFI je viši nivo kamatnih stopa na novoodobrene u odnosu kamatne stope na ukupne kredite MFI i to za 0,89 % na kraju drugog kvartala ove godine. Tako da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodbrene kredite na kraju drugog kvartala bila viša za 0,31 %, u odnosu na kraj prethodne godine – kaže Kalač pozivajući se na Centralnu banku.
Postavlja se pitanje, kaže ombudsman, ko može sa ovako ekstremno visokim kamatnim stopama obavljati bilo kakvu djelatnost sa pozitivnim efektima.
– Ulaganja ovakvog kvaliteta u strateške grane razvoja u Crnoj Gori, ugostiteljstvo i turizam, poljoprivredu, mali biznis, porodični biznis, dovode do stagnacije i bankrota. Mikrokrediti ovakvog kvaliteta ne mogu pokrenuti nikakav biznis u Crnoj Gori, a i onaj koji postoji ovakvim zaduživanjem sa ekstremno visokim kamatnim stopama, nema perspektivu – kategoričan je Kalač.
pobjeda.me
