Grčka koja je u srijedu nastavila pregovore o djelimičnom otpisu svog duga, procijenila je da će se do kraja sedmice možda dogovoriti sa svojim povjeriocima, što bi donekle oslabilo pritisak na eurozonu.
“Naša je procjena da bismo do kraja sedmice mogli imati dogovor”, rekao je član ureda grčkog ministra finansija Evangelosa Venizelosa novinarima čekajući završetak sastanka koji su o tom pitanju održali direktor Instituta za međunarodne finansije (IIF) Charles Dallara, grčki premijer Lucas Papademos i njegov ministar finansija.
Pregovori, naglo prekinuti u petak, čiji je ishod još nejasan, zabrinjavaju tržišta. Zbog nepostizanja dogovora Atini u martu prijeti nekontrolirani stečaj koji u konačnici ugrožava postojnost i same eurozone. Zemlja nije kadra isplatiti oko 14 milijarda obveznica koje oko 20. marta stižu na naplatu.
U srijedu ujutro grčki ministar finansija nije isključio mogućnost “pozitivnog rezultata još tokom večeri” u vezi s dogovorom o izlasku iz dužničke krize.
Papademos je u razgovoru za International Herald Tribune od srijede ponovio svoj optimizam. “Dogovor će se postići vrlo skoro”, istakao je.
Grčka pregovara na dvjema stranama. Nada se da će joj privatni povjerioci (banke, osiguravajuće kompanije, spekulativni fondovi) otpisati barem polovinu duga koji posjeduju, ili 100 milijarda eura, a zauzvrat bi dobili nove obveznice s dužim rokom otplate koji bi se protegnuo na 30 godina.
No Grčka ujedno računa da će EU, MMF i Evropska centralna banka (ECB) odobriti drugi paket pomoći od 130 milijarda eura o kojemu je načelni dogovor postignut u oktobru i koji je, kako je podsjetio Papademos, nužan da bi se spriječio stečaj u martu.
Kako su ova dva procesa povezana i međusobno zavisna, pregovori s privatnim povjeriocima o otpisu duga, prvi domino u toj igri, poprimaju razmjere velikih međunarodnih pregovora u kojima sudjeluju i MMF i zemlje eurozone.
U petak su pregovori zapeli oko kamatne stope koju Grčka treba isplatiti na te nove obveznice.
MMF je saopštio da mu treba još barem 500 milijardi dolara za suzbijanje krize u eurozoni i saniranje njezinih posljedica na svjetsku ekonomiju.
izvor: business.hr
