Ove godine najvećim svjetskim ekonomijama na naplatu s kamatama dolazi više od 8000 milijardi, odnosno više od osam biliona dolara duga, pokazuju podaci koje je prikupila novinska agencija Bloomberg. Usto, dug po obveznicama s dospijećem od deset godina mogao bi i porasti.
Primjerice, Japan ima 2,8 biliona dolara duga, a Brazil, Rusija, Indija i Kina 7,4 biliona dolara duga.
Iako su potrebe za refinansiranjem goleme, postavlja se pitanje tko bi u to refinansiranje trebao ulagati, posebno ima li se na umu činjenicu da se rejtinške agencije ne trgaju koja će pomoći smanjiti tenzije i nervozu među potencijalnim ulagačima.
Štoviše, ni mjesec dana nakon što je agencija Standard & Poor's američki rejting s AAA smanjila na AA+, 15 evropskih zemalja dobilo je obavijest o mogućem sniženju rejtinga.
Lošu sliku svjetske ekonomije dočarava i nova korekcija procjena svjetskog rasta Međunarodnog monetarnog fonda, koji je srezao svoja predviđanja privrednog rasta na četiri posto, a prijašnje predviđanje iznosilo je 4,5 posto, zbog evropske dužničke krize.
Rekordni depoziti
Italija, koja u 2012. treba refinansirati najviše duga od svih evropskih zemalja, prodala je 2,55 milijardi eura 10-godišnjih obveznica, u skladu s najvišim planiranim iznosom, ali uz kamatnu stopu od 6,98 posto, što nije daleko od rekordnog nivoa od 7,56 posto zabilježene prije mjesec dana.
Kraj 2011. godine bio je obilježen i činjenicom da je Evropska centralna banka (ECB) odlučila poduprijeti tržište italijanskih obveznica manjom kupnjom obveznica na otvorenom tržištu nakon što je posljednja aukcija pokazala da su prinosi na 10-godišnje obveznice još uvijek blizu visokih sedam posto.
Prekonoćni depoziti banaka na računima u Evropskoj centralnoj banci dostigli su pak rekordnih 590 milijardi eura, što znači da banke nisu voljne kreditirati jedna drugu nego radije drže novac na računima u ECB-u po niskoj kamati.
Bank of Japan ostavio je kamatnu stopu od 0,5 posto, a nije isključeno da je neće još više sniziti. Programom kupovine imovine predviđeno je 426 milijardi dolara.
I Bank of England zadržao je stopu na 0,5 posto te predvidio 426 milijardi dolara za kupovinu imovine.
U uslovima očekivane nove recesije u 2012. godini jasno je da Evropska unija nije u stanju smanjiti zaduženost te da će nastaviti akumulirati dug. Italija je dva dana prije kraja prošle godine izdala novih sedam milijardi eura duga, daleko manje od planiranih 8,5 milijardi eura.
Italijanska ekonomija pada u već četvrto razdoblje recesije od 2001. godine, a premijer Mario Monti mora refinansti oko 428 milijardi dolara vrijednosnica koje ove godine dolaze na naplatu.
Iz italijanskog Ministarstva finansija objavljeno je da su italijanske javne finansije u prošloj godini bile bolje nego što se očekivalo pa je budžetski manjak u 2011. iznosio 61,5 milijardi eura u odnosu na 67 milijardi eura u 2010. godini.
Vlada je očekivala da će prošlogodišnji deficit iznositi 64,8 milijardi eura. Bolji rezultati odražavaju poboljšanje poreznih prihoda i nižu potrošnju, ističu u ministarstvu.
Podatak o deficitu iskazanom kroz udjel u bruto domaćem proizvodu nije objavljen jer podaci o prošlogodišnjem BDP-u neće biti dostupni do marta. Prema podacima s kraja septembra, budžetski manjak bio je jednak 3,2 posto.
Troškovi kreditiranja za zemlje G7 mogli bi za 2011. porasti čak 39 posto, predviđaju Bloombergovi ekonomisti.
Francuzi će u recesiju
Drugi najveći dug imaju Francuzi, čak 367 milijardi dolara. Francuska ekonomija zabilježit će kratkotrajnu recesiju, a stopa rasta od jedan posto, koju ciljaju francuske vlasti u 2012. godini, bit će teško ostvariva, upozorio je nedavno državni ured za statistiku INSEE.
U statističkom uredu očekuju da će Francuska ući u blagu recesiju u zadnjem tromjesečju 2011. i u prvom tromjesečju 2012. godine. Iako se u drugom tromjesečju očekuje rast od samo 0,1 posto, analitičari statističkog ureda kažu da bi u drugoj polovini godine bio potreban rast od 1,3 posto da bi se mogao ostvariti rast od jedan posto.
Francusku slijedi Njemačka sa 285 milijardi dolara duga, zatim Kanada sa 221 milijardom, Brazil sa 169 milijardi, Velika Britanija sa 165 milijardi, Kina sa 121 milijardom, Indija sa 57 milijardi i Rusija sa 13 milijardi dolara duga.
Dva najveća dužnika, SAD i Japan, nisu imali većih problema s privlačenjem potražnje. Japanu je dobro došao suficit u bilansu, što znači da se država ne mora oslanjati na strane ulagače. SAD je pak prihodovao od činjenice da je dolar primarna svjetska valuta po kojoj se orijentiraju sve druge valute.
izvor: business.hr
