Od potpuno novog sistema PDV-a i strožih pravila protiv izbjegavanja poreza, preko digitalnih potvrda za kompanije i novih licenci za turističke agencije, do robnih rezervi, kritičnih minerala i stečaja, Crna Gora ulazi u period intenzivnih regulatornih promjena. Zakoni, međutim, nijesu u istoj fazi: dio je stigao do Skupštine, dio je na javnoj raspravi, dok su pojedine reforme tek u početnoj pripremi.

Crnogorsku ekonomiju ne čeka jedna velika zakonska promjena, već više paralelnih transformacija koje bi trebalo da izmijene način na koji se kompanije osnivaju, registruju, oporezuju, nadziru, reorganizuju i, kada više ne mogu da posluju, odlaze u stečaj.

Najveći dio novih propisa obrazlaže se potrebom usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije. Iza tog administrativnog izraza, međutim, nalaze se vrlo konkretne promjene za privredu: više elektronske razmjene podataka, stroža kontrola prekograničnih poslova, nova pravila za turističke agencije, drugačije upravljanje mineralnim resursima i državnim zalihama, kao i novi mehanizmi za poreske i finansijske sporove.

Porezi ulaze u evropski sistem razmjene podataka i kontrole

Najobimniji reformski blok predstavlja paket od sedam poreskih propisa koji je Vlada utvrdila 26. juna.

Paket obuhvata novi Zakon o porezu na dodatu vrijednost, novi Zakon o akcizama, izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Zakona o poreskoj administraciji, kao i posebne zakone o saradnji u suzbijanju prevara u oblasti PDV-a, rješavanju poreskih sporova u Evropskoj uniji i poreskom tretmanu određenih prevoznih sredstava koja se privremeno uvoze.

Za kompanije je posebno značajna izmjena poreza na dobit.

Pravila protiv erozije poreske osnovice, premještanja dobiti u države sa povoljnijim poreskim režimima, hibridnih neusklađenosti i drugih oblika agresivnog poreskog planiranja. To praktično znači da će prekogranične transakcije, odnosi povezanih društava i strukture koje kompanije koriste za poresku optimizaciju biti izloženi detaljnijoj kontroli. Istovremeno se mijenjaju rješenja koja se odnose na poreska oslobođenja za reinvestiranje u poljoprivrednu djelatnost.

Novi Zakon o akcizama predviđa preciznije određene obaveze, oslobođenja i povraćaj akcize, ali i da uvede savremenije elektronske sisteme za evidenciju i praćenje kretanja akcizne robe. Namjera je da se suzbiju utaje i krijumčarenje i izjednače uslovi za legalne učesnike na tržištu. Najveći neposredni uticaj osjetiće proizvođači, uvoznici, distributeri i trgovci akciznim proizvodima.

Izmjene poreske administracije stvaraju osnov za automatsku razmjenu informacija o poreskim mišljenjima sa prekograničnim dejstvom, sporazumima o transfernim cijenama, prekograničnim aranžmanima i dopunskom porezu. Poseban zakon predviđa elektronsku razmjenu podataka i zajedničke poreske kontrole sa državama članicama EU, provjeru PDV brojeva i formiranje centralne kancelarije za međunarodnu saradnju.

Vlada novi Zakon o PDV-u predstavlja kao uspostavljanje cjelovitog sistema oporezivanja potrošnje usklađenog sa pravilima EU. U zvaničnom obrazloženju navodi se i eliminisanje potrebe za plaćanjem PDV-a pri uvozu, sa ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija.

Kompanije dobijaju digitalni identitet za prekogranično poslovanje

Drugu veliku cjelinu čine izmjene Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata. Oba nacrta objavljena su 2. jula i upućena na dvadesetodnevnu javnu raspravu.

Izmjenama Zakona o privrednim društvima predviđeno je uvođenje pravnog osnova za EU potvrdu o privrednom društvu i digitalno punomoćje Evropske unije. EU potvrda trebalo bi da predstavlja standardizovan dokaz da je kompanija uredno registrovana, dok bi digitalno punomoćje omogućilo zastupanje kompanije u prekograničnim postupcima bez ponavljanja klasične papirne procedure.

Predviđeno je i preciznije uređivanje podataka o društvima koja pripadaju istoj poslovnoj grupi, definisanje pojmova značajnih za funkcionisanje grupa društava, povećanje transparentnosti i uvođenje sankcija za neobjavljivanje propisanih podataka. Ministarstvo promjene obrazlaže potrebom usklađivanja sa Direktivom EU 2025/25 i olakšavanjem poslovanja na jedinstvenom evropskom tržištu.

Prateće izmjene Zakona o registraciji trebalo bi da omoguće da ti digitalni instrumenti zaista budu evidentirani i korišćeni kroz Centralni registar privrednih subjekata. Program Ministarstva finansija predviđa EU potvrdu o kompaniji, digitalno EU punomoćje i besplatno objavljivanje određenih podataka o grupama društava preko evropskog sistema povezivanja poslovnih registara — BRIS-a.

Za domaće firme to bi dugoročno moglo značiti manje ponovnog dostavljanja dokumenata, lakše dokazivanje statusa kompanije pred institucijama drugih država i brže prekogranične postupke. Ipak, stvarno administrativno rasterećenje zavisiće od funkcionalnosti registra, povezivanja informacionih sistema i kvaliteta podzakonskih akata.

Oba propisa su još nacrti i nijesu stigla do Vlade ni Skupštine. Javna rasprava o Zakonu o privrednim društvima traje do 22. jula, dok je za registracioni zakon propisan rok od 20 dana od objavljivanja poziva 2. jula.

Turističke agencije pred novim licencama i finansijskim garancijama

Za sektor koji generiše veliki dio ekonomske aktivnosti posebno je važan novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu.

Najvidljivija promjena biće podjela turističkih agencija prema vrsti poslova koje obavljaju. ZAkonsko rješenje predviđa A, B, C i D licence: za organizatore odlaznog i dolaznog turizma, organizatore koji rade samo na jednom od ta dva tržišta i posrednike u prodaji paket-aranžmana.

Propisuju se i uslovi za sredstva obezbjeđenja, jemstvo za štetu i zaštitu putnika u slučaju insolventnosti agencije. Uvodi se formalno prepoznavanje agencija za upravljanje destinacijom, DMC, dok se dodatna pažnja posvećuje seoskom turizmu, digitalnim tehnologijama, regionalnoj diverzifikaciji ponude i zaštiti lokalnih zajednica.

Za agencije će presudan biti konačan iznos garancija i način dokazivanja finansijske sposobnosti. Za turiste bi novi sistem trebalo da donese veću sigurnost, dok bi preciznija podjela licenci mogla jasnije odvojiti organizatore putovanja od posrednika. S druge strane, ukoliko zahtjevi budu skupi ili administrativno složeni, dio manjih agencija mogao bi se suočiti sa većim troškovima usklađivanja..

Robne rezerve vraćaju državu na tržište kao “velikog kupca”

Predlog zakona o robnim rezervama prvi put bi trebalo sveobuhvatno da uredi planiranje, nabavku, skladištenje, obnavljanje i korišćenje državnih zaliha.

Rezerve bi obuhvatile hranu, ljekove, medicinski materijal, opremu za zaštitu i spašavanje i druge strateške sirovine. Vrste proizvoda, količine i način upravljanja određivali bi se trogodišnjim programima. Vlada potrebu za zakonom obrazlaže visokom uvoznom zavisnošću Crne Gore i potrebom da država reaguje u slučaju poremećaja na tržištu, epidemija, nepogoda ili drugih kriza.

Za privredu je značajno to što će država postati organizovaniji kupac robe, skladišnih kapaciteta, transportnih i logističkih usluga. Zakon zato može otvoriti nove poslove za domaće proizvođače, uvoznike, farmaceutske kompanije i operatere skladišta. Istovremeno će biti važno spriječiti da velike javne nabavke ili puštanje zaliha na tržište izazovu poremećaje cijena ili privilegovanje pojedinih dobavljača.

Kritični minerali postaju pitanje državne strategije

Novi Zakon o rudarstvu mijenja okvir za eksploataciju mineralnih sirovina, rudarske radove i objekte, zaštitu na radu, sanaciju i rekultivaciju zemljišta.

Jedna od ključnih novina jeste obaveza Vlade da donese Plan eksploatacije kritičnih mineralnih sirovina. Time bi odluke o resursima koji mogu imati poseban industrijski, energetski ili strateški značaj bile smještene u širi državni plan, umjesto da se posmatraju samo kroz pojedinačne projekte.

Vlada navodi da je cilj jača kontrola eksploatacije, efikasnije upravljanje mineralnim bogatstvom i održivije korišćenje resursa, uz usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Za investitore će biti najvažniji postupci izdavanja odobrenja, odnos zakona sa koncesijama i ekološkim saglasnostima, kao i finansijske obaveze za sanaciju zemljišta. Za lokalne zajednice ključno pitanje ostaje kako će biti podijeljeni ekonomska korist, ekološki rizici i troškovi nakon završetka eksploatacije.

Stečajna reforma je važna, ali se njen sadržaj još ne zna

Izmjene Zakona o stečaju potencijalno mogu imati jedan od najdubljih uticaja na poslovni ambijent, jer određuju brzinu naplate potraživanja, položaj povjerilaca, mogućnost reorganizacije održivih preduzeća i izlazak neodrživih kompanija sa tržišta.

Ministarstvo ekonomskog razvoja je od 14. do 29. maja sprovelo početne konsultacije. Zvanično je navedeno da se zakon priprema radi daljeg usklađivanja sa pravom EU, posebno sa Uredbom EU 2025/2073 o postupcima u slučaju insolventnosti.

Međutim, u pregledanim izvorima još nije objavljen nacrt iz kojeg bi se moglo zaključiti da li će biti mijenjani rokovi, redosljed naplate, pravila reorganizacije, prodaja imovine ili odgovornost stečajnih upravnika. Zbog toga se konkretne posljedice za dužnike, banke, zaposlene i dobavljače u ovoj fazi ne mogu pouzdano procijeniti.

Konsultacije su završene, ali javna rasprava o konkretnom nacrtu još nije potvrđena.

Finansijske grupe pod strožom evropskom supervizijom

Izmjene Zakona o finansijskim konglomeratima odnose se na grupe koje istovremeno obuhvataju banke, osiguravajuća društva, investiciona društva ili druge regulisane finansijske subjekte.

Centralna banka, koja je pripremila nacrt, navodi da je cilj potpuno usklađivanje sa relevantnom direktivom EU i ispunjavanje jednog od preduslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 9, Finansijske usluge. Promjene su, kako je najavljeno, prije svega u vezi sa transparentnošću, razmjenom podataka i dodatnim nadzorom rizika koji mogu prelaziti iz jednog dijela finansijske grupe u drugi.

Tri transformacije koje povezuju sve zakone

Iako se odnose na različite sektore, ovi propisi zapravo i imaju zajedničke pravca promjene.

• Prvi je digitalizacija poslovnog i poreskog sistema. Registri kompanija, punomoćja, poreske evidencije, razmjena podataka i kontrola prekograničnih poslova sve manje će se zasnivati na papirnim dokumentima, a sve više na automatskoj komunikaciji domaćih i evropskih institucija.
• Drugi je stroža kontrola poslovnih rizika. To se vidi kroz pravila protiv premještanja dobiti, nadzor akcizne robe, finansijske garancije turističkih agencija, superviziju finansijskih grupa i planiranu reformu stečaja.
• Treći je aktivnija uloga države u upravljanju strateškim resursima, od hrane, ljekova i logističkih kapaciteta u sistemu robnih rezervi do kritičnih mineralnih sirovina i dugoročnog planiranja njihove eksploatacije.

Za kompanije ovo sve može donijeti veću pravnu sigurnost i lakši pristup evropskom tržištu, ali podrazumijeva i nove obaveze, kontrole i troškove usklađivanja. Konačni rezultat neće zavisiti samo od toga da li će zakoni biti usvojeni, već i od prelaznih rokova, podzakonskih akata, funkcionalnosti informacionih sistema i sposobnosti institucija da nova pravila primjenjuju jednako prema svim učesnicima na tržištu.

Crnogorsku privredu, zato, ne čeka samo evropsko “prepisivanje” propisa, već promjena poslovne infrastrukture i načina na koji država vidi kompaniju, prati njen novac, kontroliše rizike i povezuje domaće tržište sa ekonomskim sistemom Evropske unije.

Izvor: Bankar