Turizam stvara 54,6 odsto crnogorskog izvoza usluga, ali u međunarodnom profilu nema podataka o njegovom direktnom doprinosu BDP-u i zaposlenosti. Crna Gora snažno se oslanja na turizam, ali i dalje nema dovoljno potpun sistem informacija kojim bi javnost mogla da utvrdi koliko taj sektor zaista doprinosi ekonomiji, zaposlenosti i životnom standardu stanovništva.

To je jedan od najvažnijih zaključaka koji proizlazi iz novog izvještaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj OECD Tourism Trends and Policies 2026.

OECD navodi da su putovanja u 2024. činila čak 54,6 odsto ukupnog crnogorskog izvoza usluga. Istovremeno, u sažetku profila Crne Gore ostavljena su prazna polja za dva ključna pokazatelja: direktni doprinos turizma bruto domaćem proizvodu i direktnu zaposlenost u turizmu. Izvještaj ne objašnjava zbog čega ti podaci nijesu prikazani.

Od 53 države koje je OECD obuhvatio, Crna Gora i Bugarska jedine su kod kojih u sažetom turističkom profilu nijesu prikazani ni direktni doprinos turizma BDP-u ni direktna zaposlenost u sektoru.

Crna Gora nije samo jedna od rijetkih država sa nepotpunom tabelom. Naša zemlja ima jedan od najvećih prikazanih udjela putovanja u izvozu usluga  54,6 odsto, ali nema međunarodno uporediv odgovor na pitanja:

• koliko turizam direktno stvara BDP-a;
• koliko direktnih radnih mjesta obezbjeđuje;
• kako se ti pokazatelji mijenjaju kroz vrijeme.

Upravo tu se nalazi glavna “slijepa tačka” turističke politike: država pouzdano broji dolaske, noćenja, hotele i krevete, ali je mnogo teže utvrditi koliko turistički rast ostavlja stvarne vrijednosti u domaćoj ekonomiji.

Šta je OECD i zašto je njegov nalaz relevantan

OECD, odnosno Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, međunarodna je institucija koja prikuplja i poredi ekonomske i društvene podatke, razvija standarde i analizira javne politike. Ima 38 država članica, dok Crna Gora nije članica, već je u turističkom izvještaju predstavljena kao partnerska država.

OECD naglašava da države sve više koriste Turistički satelitski račun, statistički sistem koji preciznije mjeri direktni doprinos turizma privredi. Organizacija upozorava da su blagovremeni, detaljni i regionalno razvrstani podaci neophodni za donošenje politika zasnovanih na dokazima.

Publikacija Tourism Trends and Policies objavljuje se svake dvije godine i OECD je predstavlja kao međunarodnu referencu za upoređivanje turističkih rezultata, upravljanja i javnih politika. Izdanje za 2026. obuhvata 53 članice i partnerske države, a country profile Crne Gore dio je izvještaja od 328 stranica.

Broj stranih gostiju stagnirao, a prihodi pali

Prema preliminarnim podacima Centralne banke na koje se poziva OECD, Crna Gora je u 2024. od turizma prihodovala oko 1,5 milijardi eura, što je 3,1 odsto manje nego prethodne godine.

Istovremeno je u komercijalnom smještaju evidentirano oko 2,5 miliona stranih turista, približno kao 2023, sa oko 15 miliona noćenja.

Ovi podaci ne omogućavaju jednostavan zaključak da je svaki turista trošio manje, jer podaci Centralne banke o prihodima i statistika gostiju u smještaju nijesu potpuno iste kategorije. Ipak, činjenica da broj stranih gostiju nije značajnije pao, dok su prihodi bili manji, otvara pitanje kvaliteta i vrijednosti turističkog prometa.

Slobodno rečeno: rast broja gostiju sam po sebi ne mora značiti rast koristi za privredu.

OECD u opštem dijelu izvještaja navodi da se evropska turistička politika pomjera od modela zasnovanog prvenstveno na obimu prema modelu koji u prvi plan stavlja vrijednost, ravnomjerniju raspodjelu turističkih tokova, kvalitet, održivost i korist za lokalne zajednice.

I rezultati iz 2025. potvrđuju da dolasci nijesu dovoljni

OECD-ov profil za prihode, dolaske i noćenja uglavnom koristi podatke iz 2024, iako su u trenutku objavljivanja izvještaja već bili dostupni ukupni podaci MONSTAT-a za 2025.

U 2025. Crna Gora je imala 2.728.564 dolaska turista, naspram 2.606.854 u 2024, što je rast od približno 4,7 odsto.

Istovremeno je broj noćenja pao sa 15.594.299 na 15.367.166, odnosno približno 1,5 odsto.

 

Taj odnos, više dolazaka, ali manje noćenja, dodatno pokazuje zašto turistički uspjeh nije dovoljno mjeriti samo brojem gostiju. Potrebno je znati koliko dugo ostaju, koliko troše, gdje troše novac i koliki dio prihoda ostaje lokalnim preduzećima i radnicima.

Prema podacima MONSTAT-a koje je obradilo Ministarstvo turizma, broj noćenja sa deset prioritetnih tržišta pao je sa 10,45 miliona u 2024. na 9,92 miliona u 2025, odnosno 5,05 odsto. Istovremeno nije ostvaren strateški cilj da broj noćenja sa tih tržišta do 2025. bude pet odsto veći nego u početnoj 2019. godini.

Trećina stranog tržišta koncentrisana na tri države

Tri najvažnija strana tržišta u 2024. bila su Srbija sa 18,4 odsto, Bosna i Hercegovina sa 8,5 odsto i Rusija sa 8,1 odsto međunarodnih turista u komercijalnom smještaju.

Zajedno su činila 35 odsto stranog turističkog tržišta.

Velika zavisnost od nekoliko tržišta povećava izloženost Crne Gore ekonomskim, političkim i saobraćajnim poremećajima u tim zemljama.

Domaći turisti istovremeno su ostvarili samo 3,9 odsto ukupnih noćenja u komercijalnom smještaju. OECD navodi da domaći turizam u kriznim periodima može biti važan stabilizator, jer pomaže održavanju poslovanja, zaposlenosti i tražnje van glavne sezone.

Crna Gora zbog malog domaćeg tržišta nema zaštitni oslonac kakav imaju veće države. Zbog toga su diversifikacija stranih tržišta, bolja avionska povezanost i produženje sezone za nju važniji nego za destinacije sa snažnom domaćom tražnjom.

Poreske olakšice promijenile hotelsku ponudu

Jedan rezultat dosadašnje državne politike jasno je vidljiv.

OECD navodi da je od uvođenja poreskih olakšica za hotelsku gradnju 2012. otvoreno:

• 38 novih hotela sa pet zvjezdica, sa približno 5.560 kreveta;
• 155 hotela sa četiri zvjezdice, sa oko 17.400 kreveta.

Više od polovine hotela u Crnoj Gori sada pripada kategorijama četiri i pet zvjezdica, dok je 2012. njihov udio bio manji od četvrtine.

Investitori u hotele sa pet zvjezdica mogu koristiti oslobađanje od uvoznog PDV-a na robu i usluge za gradnju, dok se porez na nepokretnosti može umanjiti 30 odsto za hotele sa četiri i 70 odsto za hotele sa pet zvjezdica koji posluju tokom cijele godine. Predviđena su i određena oslobađanja od naknada za komunalno opremanje zemljišta.

To pokazuje da su poreski podsticaji uspjeli da promijene strukturu hotelske ponude.

Međutim, Vladina evaluacija navodi da u 2025. ipak nije dostignuta planirana ciljna vrijednost broja kreveta u hotelima i sličnim objektima sa četiri i pet zvjezdica.

Strategija istekla, ali problemi ostali

OECD u profilu Crne Gore kao nacionalni strateški dokument navodi Strategiju razvoja turizma 2022–2025, čiji je period primjene već bio završen u trenutku objavljivanja izvještaja 1. jula 2026.

Vlada je u završnoj evaluaciji ocijenila da je Strategija razvoja turizma 2022–2025. bila „relativno uspješno“ realizovana.

Akcioni plan za 2025.  je realizovan 91 odsto: 40 od ukupno 53 aktivnosti sprovedeno je u potpunosti, osam djelimično, a pet nije realizovano.

 

Važni koraci za dalji razvoj

OECD među strateškim projektima navodi ski-centre Žarski, Cmiljača i Štedim–Hajla, modernizaciju Kolašina 1600 i Savinog kuka, kao i valorizaciju Đalovića pećine. Ulaganja uključuju pristupne puteve, parkinge, elektroenergetsku i telekomunikacionu infrastrukturu, vodovod, otpadne vode i ugostiteljske objekte.

Ulaganja mogu stvoriti osnovu za razvoj sjevera, ali se njihov puni rezultat ne može procijeniti samo vrijednošću radova. Potrebni su podaci o broju posjetilaca, prihodima, zaposlenosti, broju dana rada, uticaju na prirodu i koristi koju imaju lokalne zajednice.

Zelena tranzicija i digitalizacija su pozitivni pravci

OECD kao pozitivne pravce izdvaja energetsku obnovu turističkih objekata, digitalizaciju i razvoj sjevera.

Program energetske efikasnosti predviđa podršku hotelima za poboljšanje izolacije i energetskih karakteristika zgrada, efikasnije grijanje, hlađenje, rasvjetu i pripremu tople vode, instaliranje solarnih sistema i bolje upravljanje potrošnjom energije.

Prednost imaju hoteli koji rade tokom cijele godine i objekti na sjeveru, dok je za ugostiteljske objekte u domaćinstvima i ruralna domaćinstva predviđen povraćaj do 20.000 eura po korisniku.

Novi Turistički informacioni sistem trebalo bi da automatizuje praćenje prometa, unaprijedi evidenciju gostiju, smanji administrativno opterećenje i olakša otkrivanje neprijavljene djelatnosti.

To su mjere koje direktno odgovaraju na neke od slabosti koje je identifikovala i Vladina evaluacija. No, njihov uspjeh, zavisiće i od toga da li će sistem proizvoditi pouzdane i javno dostupne podatke, a ne samo služiti administrativnoj registraciji.

Izvor: Bankar