Godinu 2025. crnogorski turizam obilježile su važne promjene koje se tiču finansijskog sistema, dostupnosti emitivnih tržišta i avio-povezanosti zemlje. Ulazak Crne Gore u SEPA sistem, razmatranje mogućih izmjena viznog režima za pojedine zemlje, kao i otvaranje novih avio-linija kompanije Wizz Air, predstavljaju faktore koji mogu imati značajan uticaj na strukturu turističkog prometa, posebno u segmentu privatnog smještaja. O ovim temama, na osnovu dostupnih statističkih podataka, međunarodne prakse i tržišnih analiza, u intervjuu za Bankar govori specijalista turizma Petar Golubović.
Ulazak Crne Gore u SEPA sistem često se posmatra kao tehnička reforma. U Centru za istraživanje i razvoj turizma analizirali ste njen stvarni ekonomski značaj – kakvi su ključni pokazatelji?
Ulazak Crne Gore u SEPA predstavlja važnu promjenu u finansijskoj infrastrukturi zemlje, posebno za sektore u kojima međunarodna plaćanja imaju ključnu ulogu. Ovaj sistem omogućava značajno niže međunarodne bankarske naknade i znatno brže procesuiranje uplata iz EU, što donosi određene benefite za poslovanje sa partnerima iz EU – brže B2B transakcije, niže naknade i veću sigurnost u finansijskom prometu. Ovo može indirektno doprinijeti konkurentnosti turističkog sektora, posebno u segmentima koji sarađuju sa turoperatorima, agencijama i korporativnim klijentima u EU. Ovaj sistem takođe može veoma pozitivno uticati na sektor individualnog smještaja koji svoje usluge nudi putem OTA platformi. Iako međunarodne OTA platforme primarno koriste kartična i posrednička plaćanja, kada je privatni smještaj u pitanju, mnogo učestaliji vid plaćanja jeste upravo putem deviznog transfera, koji će sada biti mnogo brži i jeftiniji za zemlje koje su članice zajedničkog područja plaćanja.
Može li se očekivati da ovaj sistem na neki način doprinese i smanjenju broja nelegalnih izdavalaca smještaja?
Prema zvaničnoj statistici, u prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno je oko 14,5 miliona noćenja, pri čemu individualni (privatni) smještaj učestvuje sa 65,5% u ukupnoj strukturi registrovanih noćenja. Međutim, analiza tržišta i praksa na terenu ukazuju na to da je stvarni značaj privatnog smještaja još veći, jer se značajan dio prometa i dalje odvija u sivoj zoni – kroz neregistrovane objekte i neprijavljene goste. Neke veoma grube procjene ukazuju da bi udio sive ekonomije u ovom segmentu mogao iznositi dodatnih 25% u odnosu na zvanično registrovani promet, što znači da je stvarni obim noćenja znatno veći nego što statistika prikazuje. SEPA sama po sebi neće uticati na neregistrovane izdavaoce, koji uglavnom posluju gotovinom. Međutim, povoljniji uslovi digitalnih transakcija mogu podstaći dio tržišta da pređe na formalne kanale ako postoje paralelne mjere nadzora i kontrole.
Digitalna pismenost je pitanje koje će posebno biti važno u godinama pred nama. Jesmo li, kao tržište, spremni za izazove novog doba?
Na osnovu iskustava zemalja koje su smanjile troškove međunarodnih transakcija i unaprijedile efikasnost platnog prometa, Crna Gora može očekivati primjetan rast online rezervacija. U takvim uslovima, digitalni kanali postaju još značajniji, a OTA platforme poput Booking.com i Airbnb dobijaju dodatni zamah, jer turisti iz EU sada imaju brže, jeftinije i pouzdanije načine plaćanja. Te platforme postaće još važnije za vidljivost i popunjenost smještajnih kapaciteta. To jasno pokazuje da je u narednom periodu potrebno unaprijediti digitalnu pismenost u turizmu, koji trenutno nije na zadovoljavajućem nivou. Edukacija iznajmljivača postaje važnija nego ikada. U praksi, to podrazumijeva organizovanje obuka za privatne izdavaoce, edukaciju o korišćenju OTA platformi i pravilnom pozicioniranju na njima, kao i edukaciju iz oblasti digitalnog marketinga, fotografije, upravljanja cijenama, te kampanje usmjerene ka unapređenju kvaliteta, standardizaciji i profesionalizaciji privatnog smještaja.
Tržišta Rusije, Turske i Azerbejdžana nose značajan dio prometa. Postoji li procjena ekonomskog rizika za turizam u slučaju promjena viznog režima prema pojedinim emitivnim tržištima?
Međunarodne studije i primjeri iz drugih zemalja pokazuju da uvođenje viznih barijera može dovesti do pada turističkih tokova. U praksi, ti padovi se često kreću u rasponu od 20% do 30%, zavisno od dužine vizne procedure, cijena i jednostavnosti dobijanja vize. Primijenjeno hipotetički na crnogorski kontekst, takvi scenariji bi mogli značiti potencijalno smanjenje turističkih noćenja iz pomenutih tržišta i samim tim smanjenje prihoda u direktnoj potrošnji, orijentaciono procijenjeno na osnovu prosječne dnevne potrošnje turista od oko 90 do 100 eura. Ove brojke predstavljaju ilustrativne scenarije zasnovane na međunarodnim primjerima i služe isključivo za razumijevanje potencijalnog obima uticaja.
Ukoliko se bude razmatralo eventualno uvođenje viznog režima, bilo bi korisno analizirati mogućnosti za vremensko usklađivanje i fazno sprovođenje mjere, u skladu sa međunarodnim obavezama, ali i uz uvažavanje ekonomskih interesa privrede.
Podsjećam, prema podacima MONSTAT-a, u prvih deset mjeseci 2025. godine u Crnoj Gori registrovano je oko 13,9 miliona noćenja stranih turista. U okviru tog prometa, tržišta Rusije, Turske i Azerbejdžana učestvuju sa približno 2,95 miliona noćenja, oko 21% udjela u ukupnom turističkom prometu i 28% udjela u privatnom smještaju.
Mogu li nove Wizz Air linije biti ključni amortizer potencijalnih negativnih šokova i osnova za stabilniju sezonu 2026?
Crna Gora je dobila snažan podsticaj kroz otvaranje 12 novih linija aviokompanije Wizz Air. Na osnovu javno dostupnih podataka moguće je procijeniti njihov bruto potencijal: stotine hiljada dodatnih dolazaka godišnje, od 1,5 do 2,7 miliona potencijalnih noćenja (ako se uzme u obzir prosjek od 5–5,1 noćenja inostranih turista u Crnoj Gori), kao i značajan dodatni prihod od međunarodnih gostiju, u zavisnosti od potrošnje i dužine boravka. Javno dostupni podaci pokazuju da je prosječna popunjenost Wizz Air aviona na letovima 90–93%. Međutim, poboljšana avio-povezanost može djelimično ili u potpunosti ublažiti potencijalne negativne efekte eventualnog pada sa pojedinih emitivnih tržišta.
Turizam je izuzetno osjetljiva i promjenljiva djelatnost, podložna političkim, ekonomskim i društvenim kretanjima. U takvom okruženju, Crna Gora ima realnu šansu da nastavi diversifikaciju emitivnih tržišta i maksimalno iskoristi povećanu avio-povezanost. Takođe, nužno je da ojača promociju na tržištima sa stabilnim i rastućim avio-prilivom i unaprijedi digitalnu i prodajnu pismenost izdavalaca smještaja. Sada je pravo vrijeme za pripremu sektora za sezonu 2026.
(Ivana Boljević)
