Evropska centralna banka (ECB) u srijedu i četvrtak odlučivaće o ključnim kamatnim stopama, a samim tim i o troškovima zaduživanja u narednim mjesecima. Inflacija u eurozoni u junu usporila je sa 3,2 na 2,8 odsto, ali su zbog ponovnog zaoštravanja situacije na Bliskom istoku cijene nafte ponovo počele da rastu, što bi moglo da pojača inflatorne pritiske. ECB želi da srednjoročno održi inflaciju na dva odsto. Pošto je inflacija i dalje iznad ciljanog nivoa, investitori će pažljivo pratiti da li će centralna banka nagovijestiti dalje zaoštravanje monetarne politike.
Podsjetimo, ECB je prije nešto više od mjesec dana na sjednici prvi put od 2023. godine povećao ključne kamatne stope. Provjerili smo kretanje euribora – međubankarske kamatne stope po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac i koja značajno utiče na visinu kamatnih stopa potrošačkih i stambenih kredita.
Tromjesečni euribor je najviši od novembra 2024.
Euribor je najprije dobio zamah početkom marta. Tada su tržišta, zbog rata na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte, počela da očekuju rast inflacije i uračunavaju da će kamatne stope duže ostati na povišene. Uslijedio je period nestabilnosti i umjerenog rasta, kako šestomjesečnog tako i tromjesečnog euribora, koje banke uzimaju u obzir prilikom određivanja kamatnih stopa na kredite.
Primjetniji rast euribora počeo je nakon 6. jula. Prije nekoliko dana dostigao je najviši nivo od novembra 2024. godine, a od tada je blago pao, ali je i dalje tik ispod maksimuma u posljednjih 20 mjeseci. Tromjesečni euribor trenutno je tik ispod 2,5 odsto (2,483 odsto), dok je šestomjesečni tik ispod 2,7 odsto (2,688 odsto).
Od početka godine šestomjesečni euribor porastao je za gotovo pola procentnog poena. Kamatna stopa na stambeni kredit od 200.000 evra viša za pola procentnog poena znači oko 45 evra veću mjesečnu ratu. Ukupna pretplata kredita povećala bi se za približno 10.800 evra.
Analitičari vrhunac očekuju krajem godine
Analitičari koji objavljuju prognoze na Bloomberg Terminalu procjenjuju da će tromjesečni euribor dostići najvišu vrijednost krajem godine. U trećem tromjesečju očekuju rast na 2,51 odsto, a do kraja godine na 2,54 odsto. Njihove procjene su prilično ujednačene. Najnižu prognozu dao je Poon Panichpibool iz tajlandske Krung Thai Bank, koji očekuje da će tromjesečni euribor krajem trećeg tromjesečja iznositi 2,3 odsto. S druge strane, od ostalih se najviše izdvaja procjena banke UBS, koja očekuje da će tromjesečni euribor u trećem tromjesečju dostići 2,61 odsto.
Kakvi će biti potezi ECB
Iako finansijska tržišta na julskoj sjednici ECB ne očekuju promjenu ključnih kamatnih stopa, rast euribora ukazuje na sumnju investitora da je ciklus zaoštravanja monetarne politike već završen. Mnogi investitori već su otpisali povećanje kamatnih stopa na sjednici u četvrtak, ali su više cijene nafte ponovo dovele u pitanje monetarnu politiku. Ponovni sukobi na Bliskom istoku i neizvjesnost u vezi sa pomorskim saobraćajem kroz Ormuski moreuz povećavaju rizik od daljeg rasta cijena energenata.
ECB će odluku morati da donese nedjelju dana prije objavljivanja najnovijih podataka o julskoj inflaciji i podataka o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju. Ključno pitanje ostaje kako će ECB reagovati na najnoviji rast cijena nafte.
Svi ispitanici u Bloombergovoj anketi predviđaju da se troškovi zaduživanja u četvrtak neće promijeniti. Većina njih potom očekuje da će kamatna stopa na depozite u septembru biti povećana za četvrtinu procentnog poena, na 2,5 odsto.
Novi podaci od junske sjednice ECB, prema procjenama Bloomberga, vjerovatno neće biti dovoljan razlog za trenutno djelovanje već na julskoj sjednici. Cijene nafte i gasa blizu su osnovnog scenarija koji su kreatori monetarne politike opisali prošlog mjeseca, a inflacija je usporila više nego što se očekivalo. Anketa ECB o bankarskim kreditima, koja će biti objavljena danas, vjerovatno neće znatno promijeniti sliku. To zvaničnicima daje vremena da procijene kako će se situacija razvijati tokom ljeta.
Izvor: Bloomberg Adria
