Svjetske berze zabilježile su rast i drugu sedmicu zaredom, iako je trgovanje bilo obilježeno oprezom zbog sve većih očekivanja da bi američke Federalne rezerve uskoro mogle ponovo povećati kamatne stope usljed uporno povišene inflacije.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones porastao 0,7 odsto i dostigao 51.564 boda, S&P 500 ojačao je 0,9 odsto na 7.500 bodova, dok je tehnološki Nasdaq zabilježio najveći rast od 2,4 odsto, završivši sedmicu na 26.517 bodova.
Početak sedmice obilježilo je dobro raspoloženje investitora nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli dogovor o produženju primirja za dodatnih 60 dana, kako bi se stvorio prostor za postizanje trajnog mirovnog sporazuma, prenosi Hina.
U skladu s dogovorom, SAD je započeo ukidanje pomorske blokade iranskih luka, dok je Iran počeo da otvara Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
To je dovelo do pada cijena nafte na najniže nivoe u posljednja tri mjeseca, čime su ublaženi strahovi investitora da bi rast cijena energenata mogao dodatno podstaći inflaciju i dovesti do novih povećanja kamatnih stopa.
Međutim, optimizam nije dugo trajao. U srijedu su američki berzanski indeksi izbrisali dobitke ostvarene početkom sedmice nakon poruka koje su stigle iz Federalnih rezervi.
Fed je, očekivano, zadržao referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto. Ipak, nove projekcije pokazale su da devet od ukupno 18 članova odbora očekuje najmanje jedno povećanje kamata do kraja godine.
Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da se u saopštenju centralne banke više ne pominje mogućnost smanjenja kamatnih stopa u skorijem periodu.
Inflacija u SAD-u posljednjih mjeseci ponovo je ojačala pod uticajem rasta cijena energenata izazvanog sukobima na Bliskom istoku, dostigavši najviši nivo u posljednje tri godine.
Na svojoj prvoj konferenciji za medije otkako je preuzeo funkciju predsjednika Feda, Kevin Warsh naglasio je da suzbijanje inflacije ostaje glavni prioritet centralne banke.
Iako takav stav nije predstavljao veliko iznenađenje, dio investitora očekivao je blaži ton, jer se Warsh ranije smatrao pristalicom podsticajnije monetarne politike.
Nakon sjednice Feda, na tržištu su dodatno ojačala očekivanja da bi kamatne stope do kraja godine mogle biti povećane za najmanje 0,25 procentnih poena.
Već narednog dana tržište se oporavilo zahvaljujući snažnom rastu akcija tehnoloških kompanija, posebno proizvođača čipova, pa su vodeći američki indeksi sedmicu ipak završili u pozitivnoj teritoriji.
Pozitivno raspoloženje bilo je prisutno i na većini evropskih tržišta. Njemački DAX porastao je 1,4 odsto, na 24.985 bodova, francuski CAC 40 ojačao je 0,85 odsto, na 8.421 bod, dok je britanski FTSE 100 bio izuzetak i oslabio jedan odsto, završivši sedmicu na 10.363 boda.
