Četiri godine nakon otvaranja prve dionice auto-puta Bar–Boljare, projekat ulazi u novu i znatno zahtjevniju fazu. Dionica Smokovac–Mateševo donijela je više od 43 miliona eura prihoda i preko 11 miliona vozila, ali puni ekonomski efekti auto-puta tek treba da se ostvare. Nastavak do Andrijevice koštaće više od 723 miliona eura, dok se početak glavnih radova očekuje 2027. godine. O rokovima, troškovima, učešću domaćih kompanija i realnoj perspektivi povezivanja Bara sa granicom Srbije, za Bankar govori izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.
Bankar: Četiri godine nakon otvaranja dionice Smokovac–Mateševo, kakav je njen finansijski i saobraćajni bilans i kako danas ocjenjujete značaj ove dionice za privredu zemlje?
Ljiljanić: Četiri godine nakon puštanja u saobraćaj dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa možemo sa sigurnošću reći da je ona opravdala očekivanja i pokazala koliko je ovaj infrastrukturni projekat bio važan za Crnu Goru. Tokom tog perioda od naplate putarine na auto-putu ostvareno je više od 43 miliona eura prihoda , dok je njime prošlo više od 11 miliona vozila, što jasno govori o njegovoj sve većoj upotrebi i značaju za građane i privredu.
Međutim, vrijednost ove dionice ne može se mjeriti samo finansijskim pokazateljima ili brojem vozila. Ona je prije svega donijela značajno viši nivo bezbjednosti saobraćaja na jednom od najzahtjevnijih putnih pravaca u zemlji, skratila vrijeme putovanja između Podgorice i sjevera, povećala pouzdanost transporta ljudi i robe i omogućila bolju povezanost sjevernog regiona sa centralnim dijelom države.
Istovremeno, ova dionica predstavlja važan podsticaj ekonomskom razvoju. Brža i sigurnija saobraćajna veza doprinosi konkurentnosti domaće privrede, olakšava poslovanje kompanija, stvara bolje uslove za razvoj turizma, investicija i lokalnog preduzetništva, posebno na sjeveru Crne Gore. Upravo zbog toga auto-put nije samo saobraćajni, već razvojni projekat koji dugoročno doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju i boljoj integraciji Crne Gore u evropske transportne koridore.
Zato nastavak izgradnje auto-puta nije pitanje samo infrastrukture, već kontinuiteta razvoja države. Svaka naredna dionica dodatno će povećavati koristi koje već danas kao država ostvarujemo na dionici Smokovac–Mateševo.
Bankar: Koliko će nastavak auto-puta do Andrijevice ukupno koštati državu, uključujući eksproprijaciju, nadzor i moguće dodatne radove?
Ljiljanić: Nastavak izgradnje auto-puta, odnosno realizacija dionice Mateševo–Andrijevica, obuhvata i izradu Glavnog projekta i izvođenje radova. Riječ je o kompleksnom projektu koji se finansira kroz kombinaciju sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske unije i Vlade Crne Gore.
Ugovor o projektovanju i izgradnji potpisan je sa konzorcijumom POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, a njegova vrijednost iznosi 693,97 miliona eura. Pored toga, nadzor nad radovima povjeren je kompaniji IRD Engineering po ugovoru vrijednom 14,44 miliona eura, dok se troškovi eksproprijacije procjenjuju na oko 15 miliona.Dakle, ukupna procijenjena vrijednost projekta, bez PDV-a, iznosi 723,41 milion eura.
Međutim, važno je istaći da je Evropska unija za realizaciju ove dionice dodijelila bespovratni grant od 150 miliona eura. Takođe, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit u iznosu od 200 miliona eura za potrebe realizacije ovog projekta. Kada se grant Evropske unije uzme u obzir, trošak za realizaciju dionice Mateševo–Andrijevica iznosi oko 573,41 milion eura.
U ovom trenutku nije moguće procijeniti da li će tokom realizacije biti potrebe za dodatnim radovima.
Bankar: Kada građani mogu očekivati početak glavnih radova i završetak dionice Mateševo–Andrijevica?
Ljiljanić: Pripremni radovi na dionici Mateševo–Andrijevica počeli su krajem juna, nakon što je Vlada Crne Gore dala saglasnost za njihov početak. U međuvremenu je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD završio proces registracije u Crnoj Gori, pribavio sve neophodne licence u skladu sa domaćim propisima i ispunio zakonske uslove za početak realizacije projekta. Pripremni radovi na cijeloj trasi obuhvataju, između ostalog, ograđivanje gradilišta, izradu privremenih saobraćajnica, uređenje lokacija za izvođenje radova, kao i iskop, utovar i odvoz zemljanog materijala.
Riječ je o izuzetno zahtjevnoj dionici dugoj oko 23 kilometra, koja prolazi kroz jedan od najsloženijih planinskih predjela u Crnoj Gori – od Mateševa, na oko 1.060 metara nadmorske visine, do Andrijevice, na oko 780 metara. Projekat obuhvata izgradnju tunela Trešnjevik dužine oko četiri kilometra, 21 most ukupne dužine između osam i devet kilometara, petlju Andrijevica, kao i prateće objekte za održavanje auto-puta, što dovoljno govori o njegovoj tehničkoj složenosti.
S obzirom na to da se projekat realizuje po modelu Žutog FIDIC-a, izvođač je zadužen i za izradu glavnog projekta. U narednih godinu dana biće izrađen glavni projekat, sprovedena njegova revizija i završeni pripremni radovi, čime će biti stvoreni uslovi za početak glavnih građevinskih radova, koji se očekuju 2027. godine.
Ugovoreni rok za završetak kompletne dionice je pet godina. Međutim, naš cilj je da, u saradnji sa izvođačem, radove organizujemo na način koji će omogućiti da dionica bude završena i prije ugovorenog roka, naravno uz puno poštovanje standarda kvaliteta, bezbjednosti i ugovornih obaveza.
Bankar: Monteput je saopštio da je kineski konzorcijum PowerChina–STECOL–PCCD izabran u postupku sprovedenom prema pravilima EBRD-a. Možete li nam reći u ovom trenutku koliko će biti podizvođača i koliki dio posla će dobiti crnogorske kompanije?
Ljiljanić: Kada je riječ o podizvođačima, u ovoj fazi još nije moguće govoriti o njihovom konačnom broju, jer će njihovo angažovanje zavisiti od dinamike i organizacije izvođenja pojedinih vrsta radova. U skladu sa ugovorom, izvođač može angažovati podizvođače za poslove u vrijednosti do 40 odsto ukupne vrijednosti ugovora.
Posebno je važno naglasiti da podizvođači moraju prethodno dobiti saglasnost investitora, odnosno Monteputa, što znači da će kompletan proces biti pod punom kontrolom investitora i sproveden u skladu sa ugovornim i zakonskim procedurama.
Očekujemo značajno učešće domaće građevinske operative i crnogorskih kompanija, posebno u oblastima građevinskih, transportnih, logističkih i drugih pratećih usluga, jer ovako veliki infrastrukturni projekti stvaraju prostor za angažovanje velikog broja lokalnih privrednih subjekata.
Naš cilj je da, uz poštovanje svih procedura i standarda kvaliteta, što veći dio poslova bude povjeren domaćim kompanijama koje ispunjavaju propisane uslove.
Bankar: Paralelno se priprema dokumentacija za nastavak trase od Andrijevice preko Berana do Boljara, kao i za južne dionice prema Podgorici i Baru. Koji je zvaničan redosljed prioriteta i koje godine građani realno mogu očekivati funkcionalan auto-put od Bara do granice sa Srbijom?
Ljiljanić: Prioritet Monteputa i Vlade Crne Gore je da se razvoj mreže auto-puteva i brzih saobraćajnica odvija planski, fazno i kroz projekte koji predstavljaju funkcionalne cjeline. Krajnji cilj je uspostavljanje savremene i održive saobraćajne mreže koja će kvalitetno povezati sjever i jug države, ali i Crnu Goru sa susjednim zemljama i evropskim transportnim koridorima.
Pored realizacije dionice Mateševo–Andrijevica, paralelno radimo na pripremi nastavka auto-puta od Andrijevice prema Boljarima, pri čemu je u završnoj fazi izrada idejnog projekta za ovu dionicu. Istovremeno se priprema tenderska i projektna dokumentacija za obilaznicu Podgorice, odnosno dionicu Smokovac–Tološi, kao i za obilaznicu Bara od Virpazara do petlje Zaljevo. Za obilaznicu Bara, odnosno dionicu od Virpazara do petlje Zaljevo, trenutno se traži podrška evropskih finansijskih institucija. Ovaj projekat planiramo da kandidujemo kroz budžet za 2027. godinu, nakon čega će dinamika realizacije zavisiti od obezbjeđivanja finansiranja.
U ovom trenutku nije moguće govoriti o preciznom roku kada će auto-put od Bara do granice sa Srbijom biti u potpunosti završen. Posebno imajući u vidu da završetak posljednje dionice prema granici zavisi i od dinamike izgradnje auto-puta na teritoriji Srbije. Prioritet nam je dionica od Andrijevice do Crnče, koja ima funkcionalnu cjelinu. Posljednjih 23 kilometra prema granici zavisiće od dinamike radova u Srbiji, jer taj dio nema funkcionalnu cjelinu dok se auto-put ne spoji sa njihovom mrežom.
