Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen, jer je kadrovski deficit jedna od najizraženijih barijera, a pitanje obrazovanja, razvoja i zadržavanja kadrova postaje ključno, ne samo kroz formalno obrazovanje, već i kroz dugoročno stručno usavršavanje i strateško planiranje.  To je poručeno na četvrtom panelu „Poslovni ambijent u Crnoj Gori iz perspektive malih i srednjih preduzeća“, u okviru konferencije „Transformacija i održivi razvoj SME sektora kroz finansijske i digitalne alate“, koju je organizovala Addiko banka AD Podgorica u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, a u partnerstvu sa kompanijom Mastercard.

Direktorica Sektor za udruženja u Privrednoj komori, Slavica Pavlović, predstavila je rezulate anktetnog istraživanja komore u kojem je učestvovao o poslovnom ambijentu za 2025. godinu, sprovedenog na reprezentativnom uzorku od 251 privrednog subjekta.

Ona je istakla da, iako se privrednici i donosioci odluka formalno „slušaju“, još uvijek se ne „čuje dovoljno glas privrede“.

„Dijalog između privrede, obrazovanja i donosilaca odluka mora biti bolji“, ocijenila je Pavlović, podsjećajući da je 2019. godina poslužila kao referentna tačka u analizi.

Podsjetila je da je tada ambijent ocijenjen kao umjereno povoljan, dok su rezultati iz 2023. i 2024. godine pokazali pogoršanje, što je, kako navodi, posljedica pandemije, inflacije, pravne i političke nestabilnosti, kao i čestih administrativnih promjena.

„Kao ključne biznis barijere, privrednici već godinama izdvajaju neadekvatna zakonska rješenja i njihovu nepravilnu primjenu. Zakonima ne nedostaje samo sadržaj, već i način na koji se pripremaju, bez dovoljno učešća privrede“, istakla je Pavlović, podsjećajući da u Privrednoj komori konstantno apeluju da se predstavnici privrede uključe već u ranoj fazi izrade propisa.

Ukazala je da su u segmentu pristupa finansijama, rezultati i dalje zabrinjavajući, navodeći da gotovo 50 odsto privrednika ocjenjuje kamatne stope za investicione kredite kao visoke

Pavlović je izrazila nadu da će formiranje kreditno-garantnog fonda pomoći prvenstveno mikro i malim preduzećima da lakše dođu do sredstava.

„Potrebni su i alternativni izvori finansiranja za startapove i nova preduzeća, kako bismo podstakli industrijsku proizvodnju, a ne ostali isključivo oslonjeni na turizam i trgovinu“, smatra Pavlović.

Ukazala je i na problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, ističući da su inspekcijske službe često nedovoljno efikasne, kao i da bi trebalo više da djeluju preventivno i edukativno.

„Kada je u pitanju radna snaga, privreda se suočava i sa kvantitativnim i sa kvalitativnim nedostatkom. Najveći izazovi prisutni su u sektorima turizma, građevinarstva i poljoprivrede“, rekla je Pavlović.

Smatra da se kvalitativni nedostaci pokušavaju adresirati kroz saradnju sa Ministarstvom prosvjete i uvođenjem obrazovnih profila koji odgovaraju potrebama tržišta..

Vlasnik PDG doo Srđa Đuranović, smatra da svaka branša može za sebe identifikovati određene barijere u poslovanju.

„Međutim, ono što bih posebno istakao, jeste činjenica da poslujemo na veoma malom tržištu Crne Gore. Ako posmatramo preduzeća kroz kategorizaciju na mikro, mala, srednja i velika, Crna Gora bi se na globalnoj skali vjerovatno našla među najmanjim tržištima. Samim tim, takva veličina nameće specifične barijere koje ograničavaju razvoj“, rekao je Đuranović.

Ocijenio je da je jedna od najizraženijih barijera kadrovski deficit.

„Svi naši biznisi počivaju na kadrovima. Bez njih, biznisi ne postoje. Zato pitanje kadrova, njihovog obrazovanja, razvoja i zadržavanja, postaje ključno. To nije samo pitanje formalnog obrazovanja, već i dugoročnog stručnog usavršavanja i planiranja. Potrebno je strateško kadrovsko planiranje najmanje na period od tri do pet godina. Ad hoc rješenja treba izbjegavati, jer država u tom segmentu ne može mnogo pomoći“, rekao je Đuranović.

On smatra da država može značajno doprinijeti kad je u pitanju olakšavanje uvoza radne snage iz inostranstva, navodeći da to postaje nužnost.

„Ovaj izazov nije izolovan problem Crne Gore. Manjak kadrova, posebno u zdravstvu, gdje sam profesionalno angažovan, globalni je izazov. Gubitak stručnog kadra odlaskom iz države predstavlja nepovratan gubitak. Puno je skuplje i teže vratiti ih nazad nego ulagati u njihovo zadržavanje. Najveći benefit koji možemo ostaviti društvu, bilo kroz privatni ili javni sektor, jeste očuvanje i razvoj domaćih kadrova“, poručio je Đuranović.

Govoreći o ulozi države, Đuranović je ukazao na važnost regulatornog okvira i njegovog uticaja na efikasnost poslovanja.

„Država propisuje pravila igre, a na nama je da svoje poslovanje prilagodimo tim pravilima i stvaramo dodatnu vrijednost. Nažalost, problemi poput saobraćajnih gužvi, nedostatka parkinga i neefikasne administracije, i dalje direktno utiču na svakodnevno poslovanje. Ipak, ključ leži u digitalizaciji, izbacivanju papira i ubrzanju protoka informacija. No, digitalizacija mora biti sistemska. Ako jedna institucija napreduje, a druga i dalje traži potvrde u papirnom obliku, gubimo dragocjeno vrijeme i efikasnost nam opada“, istakao je Đuranović.

Upoređujući Crnu Goru sa regionom, Đuranović smatra da država postaje neefikasnija u odnosu na susjedne države  koje se brže kreću.

„To može imati ozbiljne posljedice po našu konkurentnost. Idealni uslovi za poslovanje ne postoje nigdje, ali ne možemo zanemariti činjenicu da određeni napredak postoji. Ako pogledamo razliku između 2005. i 2020. godine, napredak je očigledan. I to moramo priznati“, rekao je Đuranović.

Finansijska direktorica Autoremont Osmanagić doo i finansijska savjetnica Osmanagić doo Alema-Lela Kaluđerović kazala je da u Crnoj Gori nema zanatske škole koja bi obrazovala kadar specijalizovan za autoindustriju.

Ocijenila je i da, uprkos sve bržem tehnološkom razvoju u autoindustriji, kroz automatizaciju i elektronizaciju, domaće obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada:

„Vozila se prave od sve čvršćih materijala, zahtjevi su veći i stručnjaci će nam itekako trebati. Postoji velika neusaglašenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta“, smatra Kaluđerović.

Ukazala je da u Crnoj Gori imamlo veliki odliv radne snage, pogotovo iz privatnog sektora u državni, „i to čim se promijeni politička struktura“.

„Mnogi mladi ljudi odlaze u inostranstvo jer očekuju bolje uslove, stabilnija primanja i bolju perspektivu“, navela je Kaluđerović.

Smatra da država mora nešto uraditi da se taj kadar zadrži ovdje.

Govoreći o poreskim i administrativnim obavezama, Kaluđerović je ukazala da problem nastajekada su propisi toliko komplikovani da ih je teško primijeniti:

„Kada želite da ispunite zakonsku obavezu, a ne znate kako, jer vam niko ne daje konkretne odgovore, dolazite u začarani krug. Birokratija je i dalje spora i često neefikasna. Dobili biste odgovor koji je nekompetentan, i onda ne znate šta da radite dalje“, navela je Kaluđerović.

Direktorica sektora za poslovanje sa privredom i malim i srednjim preduzećima Addiko banke Aleksandra Mitrović kazala je da prvi izazov u procesu odobravanja kredita predstavlja nedostatak transparentnosti finansijskih izvještaja kod mikro i dijela malih kompanija.

„Na terenu često zatičemo podatke koji ne odgovaraju onima prikazanim na papiru. Prihodi se ne prikazuju u potpunosti, dok se troškovi prikazuju uvećano, što narušava ukupnu sliku boniteta preduzeća“, objasnila je Mitrović.

Posebno je ukazala na značaj razlike u ocjeni rizika između start-up kompanija i firmi sa dugogodišnjim poslovanjem.

„Industrijska pripadnost, odnos sa bankom, kao i sveobuhvatna istorija klijenta u bankarskom sistemu igraju ključnu ulogu. Još uvijek je rašireno mišljenje da je klijent koji plati do 30. dana u potpunosti uredan, iako tri kašnjenja u roku od godinu dana već nose oznaku povećanog rizika“, rekla je Mitrović.

Ukazala je da Addiko banka, prepoznata kao specijalista za gotovinske kredite za fizička lica i finansiranje malih i srednjih preduzeća, nudi digitalizovane procese koji značajno olakšavaju klijentima pristup kreditima.

„Putem našeg digitalnog fonda omogućavamo odobravanje kredita bez potrebe za finansijskom dokumentacijom, isključivo na osnovu saglasnosti klijenta za pristup kreditnom birou“, navela je Mitrović.

Istakla je da im je cilj da omoguće klijentima da sve više usluga mogu realizovati bez dolaska u poslovnice – putem elektronskog potpisa, mobilnog bankarstva, digitalnih garancija i identifikacije na daljinu.

„Elektronska garancija je dobar primjer: klijent više neće morati dolaziti po dokument, već će se sve realizovati putem digitalne platforme“, pojasnila je Mitrović, prenosi PR centar.