Jadransko-jonski koridor, koji bi kroz Crnu Goru trebalo da poveže Albaniju sa Hrvatskom, izdvojen je kao jedan od ključnih projekata u usaglašenom Sporazumu Vlade Crne Gore i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u realizaciji strateških projekata.
Prema dokumentu, koridor nije zamišljen samo kao putna infrastruktura, već bi obuhvatio i izgradnju optičkih kablova i gasovoda. Projekat bi trebalo da poveže Albaniju sa Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i da premosti obalni jaz između koridora 5 i 8 Trans-evropske transportne mreže.
Sporazum je usaglašen nakon osam rundi pregovora, održanih od 20. februara do 24. aprila 2026. godine, a njime je definisan okvir za uključivanje američkih kompanija i finansijskih institucija u projekte od zajedničkog interesa.
Energetika i kritični minerali među prioritetima
Pored Jadransko-jonskog koridora, među prioritetnim oblastima su razvoj kapaciteta za kritične minerale i energetiku, uključujući gasnu infrastrukturu i baterijske sisteme za skladištenje energije.
Planirani su i modernizacija, proširenje i razvoj energetske infrastrukture, radi povećanja energetske efikasnosti, diversifikacije izvora i jačanja sigurnosti snabdijevanja.
Dokument predviđa i uvođenje sistema za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima Crne Gore prema Albaniji, Kosovu, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i u Luci Bar. Ti sistemi trebalo bi da budu povezani sa komandnim centrom u Podgorici.
Modernizacija Luke Bar, razvoj data centara industrijskih razmjera, mrežne infrastrukture i IT sistema navedeni su kao mogući budući projekti, a ne kao već potvrđene investicije.
Američke institucije mogu podržati finansiranje
Sjedinjene Američke Države će, preko Stejt departmenta, Ministarstva trgovine, EXIM banke, Američke međunarodne razvojne finansijske korporacije i Agencije SAD za trgovinu i razvoj, predstavljati crnogorske projekte zainteresovanim američkim kompanijama.
Sporazum, međutim, ne garantuje automatsko finansiranje. Američke institucije mogu razmotriti finansijsku i projektnu podršku, ali će svaki projekat pojedinačno prolaziti njihove pravne, finansijske i procedure odobravanja.
Uslovi saradnje i eventualna finansijska pomoć biće uređivani dodatnim sporazumima, dok Crna Gora zadržava mogućnost da izabere i druge modele finansiranja.
Do 50 odsto domaće robe i podizvođača
Crna Gora će za svaki projekat dostavljati specifikacije, uslove i kriterijume. Oni mogu uključivati cilj da se koristi do 50 odsto crnogorske robe, dobavljača i podizvođača, izabranih putem javnog poziva.
Američka strana će nakon toga dostavljati listu kompanija koje ispunjavaju ili navode da ispunjavaju zahtjeve za realizaciju projekata.
Konačnu odluku o izboru partnera donosiće Crna Gora, koja, prema tekstu Sporazuma, zadržava isključivo pravo izbora američkog privrednog subjekta.
Pri izboru će se razmatrati odnos cijene i kvaliteta, troškovi tokom životnog ciklusa projekta, reference i drugi relevantni kriterijumi.
Predviđeno oslobađanje od PDV-a i carina
Jedna od finansijski najznačajnijih odredbi predviđa da Crna Gora oslobodi od poreza na dodatu vrijednost i carinskih dažbina transakcije povezane sa projektima definisanim Sporazumom.
Način primjene oslobađanja biće uređen važećim crnogorskim zakonodavstvom.
Sporazum će stupiti na snagu nakon što Crna Gora diplomatskom notom obavijesti Sjedinjene Američke Države da su završene sve unutrašnje procedure potrebne za njegovu primjenu.
