U svijetu globalnih finansija protekla sedmica donijela je snažne promjene. Dok se geopolitičke tenzije na Bliskom istoku zaoštravaju, finansijska tržišta reaguju na jedini način koji poznaju u vremenima krize – bijegom u „sigurna utočišta“. Rezultat je snažan rast američkog dolara, koji je dostigao nivoe nezabilježene decenijama. Istovremeno, cijene energenata ponovo prijete stabilnosti globalne ekonomije.
Dolar kao neprikosnoveno utočište
Dolarski indeks, koji prati vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,7 odsto, na 101,46 poena.
Ovaj rast nije slučajan. U trenucima kada raste neizvjesnost zbog direktnih vojnih sukoba između SAD-a i Irana, investitori povlače kapital iz rizičnije imovine i ulažu ga u dolar, koji se tradicionalno smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrijednosti.
Posebno je dramatičan odnos dolara i jena. Američka valuta ojačala je prema japanskoj 0,9 odsto, pa je kurs dostigao čak 163,83 jena za dolar. Riječ je o najvišem nivou u posljednjih 40 godina.
Iako japanske vlasti neprestano najavljuju moguće intervencije na tržištu, strukturne neravnoteže i razlika u kamatnim stopama drže jen pod snažnim pritiskom.
Naftni šok i povratak inflatornih pritisaka
Situaciju dodatno komplikuje blokada Ormuskog moreuza. Kao ključna tačka za izvoz nafte, njegovo praktično zatvaranje izazvalo je novi skok cijena „crnog zlata“.
Na londonskom tržištu cijena barela premašila je psihološku granicu od 100 dolara. Za Bosnu i Hercegovinu, kao i za ostatak Evrope, to predstavlja alarmantan signal.
Rast cijena nafte direktno se preliva na troškove transporta i proizvodnje, što bi moglo ponovo da rasplamsa inflaciju koja je tek počela da se smiruje. Ukoliko energenti ostanu na ovim nivoima, očekivanja o skorom smanjenju kamatnih stopa postaju nerealna.
Monetarna politika: Kamate ostaju visoke?
Centralne banke sada su u veoma teškoj poziciji. Evropska centralna banka zadržala je kamatne stope na nepromijenjenom nivou na posljednjoj sjednici, ali uz jasno upozorenje da je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljanih dva odsto.
Analitičari su saglasni da je, uz trenutni rast cijena nafte, veoma vjerovatno da će ECB do kraja godine još jednom povećati ključne kamatne stope.
Slična situacija očekuje i SAD. Iako su kamatne stope tamo već znatno više nego u Japanu ili Evropi, borba protiv inflacije ostaje prioritet Federalnih rezervi.
Razlika u prinosima između SAD-a i ostatka svijeta nastaviće da privlači kapital u dolarsku imovinu, dodatno jačajući američku valutu.
Pred nama je period visoke nestabilnosti. Snažan dolar poskupljuje uvoz sirovina koje se obračunavaju u toj valuti, dok skupa nafta direktno pogađa kupovnu moć građana i profitabilnost kompanija.
Poslovni subjekti u regionu moraće pažljivo da prate dešavanja na Bliskom istoku i odluke centralnih banaka, jer stabilnost cijena u narednim mjesecima u velikoj mjeri zavisi od geopolitičke stabilnosti.
(Financa.ba)
