Pri emitovanju obveznica država je trebala ići na miks zaduživanja na inostranom i domaćem finansijskom tržištu, smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović, koji procjenjuje da će kamatne stope padati, pa smatra da nije trebalo odmah povući 750 miliona dolara, već tokom godine emitovati obveznice u manjim iznosima.
– Mislim da je preuranjeno zaduživanje u ovom iznosu. Mogli smo da do kraja godine povlačimo 100, 200 ili 300 miliona, kako nam dospijevaju postojeće obaveze, a mislim da nam je negdje u oktobru, novembru zadnja obaveza za jedan od tih postojećih kredita koje moramo vraćati – kazao je Filipović Pobjedi.
Problematično mu je i to što Vlada nije odlučila da se za dio nedostajućih sredstava zaduži na domaćem tržištu.
– Da su emitovali obveznice na domaćem tržištu omogućili bi našim građanima da ih kupe po kamati od 5,88 odsto, ili čak pet odsto – rekao je Filipović i podsjetio da se u crnogorskim bankama nalaze depoziti od pet milijardi eura.
Crna Gora se u srijedu emitovanjem državnih obveznica na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona dolara, odnosno za 687 miliona eura, na sedam godina. Da bi se država zaštitila od valutnog rizika i omogućilo vraćanje duga u eurima ugovoren je hedžing aranžman na tri i po godine, pa će zajam biti vraćan po kamatnoj stopi od 5,88 odsto, što će poreske obveznike koštati 35 do 40 miliona eura godišnje. Potražnja za obveznicama je dostigla 4,7 milijardi dolara.
Ove godine treba vratiti 518,72 miliona eura glavnice i 138 miliona eura kamate ranijih kredita i prva obaveza stiže na naplatu u aprilu.
– Smatram da su se odlučili na privlačenje investitora sa pretežno anglosaksonskog tržišta i zato što su kasnije projektovali da kroz SWAP aranžman obezbijede manju kamatnu stopu u eurima, u odnosu na onu koju bi dobili da su išli direktnim emitovanjem obveznica u eurima – saopštio je Filipović, koji podsjeća da Londonska berza ima restriktivne zakone i sa te strane misli da je sve bilo u redu.
– Što se SWAP aranžmana tiče moramo da vidimo sa kim je napravljen, ali je jako bitan period na koji je ugovoren taj aranžman. Uvijek postoji mogućnost njegovog obnavljanja, ali to zavisi od njihovih interesa i procjena kako će se kretati kurs dolara i eura – kazao je Filipović.
Premijer Milojko Spajić poručio je u četvrtak da nijedan euro iz emisije obveznica neće biti potrošen na tekuću potrošnju, već za otplatu starih kredita i najavio da će dug po BDP-u ostati praktično isti ili će se smanjivati.
Do kraja 2027. godine treba da vratimo 3,04 milijarde eura starog duga i to naredne godine 969 miliona eura (glavnica 804,89 miliona, kamata 164,14 miliona), u 2026. godini 476,66 miliona (glavnica 257,03 miliona, kamata 192,63 miliona), a 2027. dospijeva 955,53 miliona (892,55 miliona, kamata od 62,98 miliona).
Prema preliminarnim podacima, na kraju prošle godine, ukupan javni dug iznosi 4.125 milijardi eura, odnosno 62,28 odsto BDP-a, a uključujući depozite Ministarstva finansija 3,99 milijardi, odnosno 60,24 odsto BDP-a.
(Pobjeda)
