Zagreb: Kako su domišljati pekari pronašli rupu u zakonu i rade svaku nedjelju

Dodajte komentar

Zakon o trgovini hrvatskim je pekarama od ljeta 2023. potpuno zabranio rad nedjeljom i praznicima. Dok, barem za sada, veliki pekarski lanci (s izuzetkom Pan-Peka) poslovnice drže zatvorenima, mali pekari počinju tražiti rupe u zakonu i oko njega.
Da bi mogli nastaviti raditi i zakonom zabranjenim danima, neki su pekari svoje objekte jednostavno pretvorili u fast foodove te tako postali ugostiteljski objekti. Da bi se pekare registrovale kao objekti brze hrane, vlasnici zapravo, osim mnogo papirologije kojom se moraju pozabaviti, i nemaju puno posla. A jednom kada postanu fast food objekti, sve mogu obaviti praktički preko pulta, piše Jutarnji list.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uslovima ugostiteljskih objekata, fast food ili objekt brze prehrane mjesto je gdje se pripremaju jela koja se uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju (npr. pizza, razne vrste burgera, slane i pržene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, salate, prženi krompir, hot dog i slično), a mogu se pripremati i usluživati pića i napici i sladoled.

Kako objekti brze hrane zakonski spadaju pod restorane, nesmetano mogu raditi i nedjeljama.

Objekt brze prehrane može imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolcima ili klupama), zasebnim pultovima ili s visokim stolovima s visokim barskim stolcima ili bez njih, prostor za pripremanje jela, točionik te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. No može i bez toga. Naime, objekti ne moraju imati prostoriju za usluživanje ako se ono obavlja unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta, tj. na drugom mjestu ili u hodu. Nadalje, u objektu brze prehrane, propisuje Pravilnik, gosti se u pravilu uslužuju na jednostavan način – samoposluživanjem, a objekt brze hrane može biti i u kiosku.

Objekti brze prehrane, odnosno pekare koje odluče postati takva mjesta, ne moraju imati ni  toalet. Tako prema članku 46. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uslovima ugostiteljskih objekata WC ne moraju imati ugostiteljski objekti iz vrste “objekt brze prehrane”.

Da bi se zakonska pravila, koliko god granica između fast fooda i pekara bila zamagljena, barem prividno poštovala zadužen je Grad Zagreb. Postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uslovi propisani Pravilnikom provodi povjereništvo državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove ugostiteljstva. Ono treba da se sastoji od najmanje dva člana od kojih jedan član mora biti stručni radnik službe nadležne za poslove ugostiteljstva, a imenuje ga predstavnik nadležnog ureda. Inspekcije ne bi trebale imati previše posla s pekarama, koje su zakonski sredile sve papire – pa premda izgledaju isto, posluju kao ugostiteljski objekti.

Budući da prema Zakonu o trgovini niko neće smjeti prodavati pravi hljeb, nego samo peciva do 250 grama, sigurno je da inspektore, ako se ikad odluče na takve provjere, čeka Sizifov posao vaganja i mjerenja proizvoda.

No, mnogo su opasnije nejasnoće oko plaćanja radnika. Radnice Pan-Peka tvrde kako za rad nedjeljom i  tokom praznika nijesu dodatno plaćene, dok pekara još od jula 2023. posluje kao ugostiteljski objekt, Naime, radnik za rad na takve dane treba da ostvari pravo na povećanu platu, pri čemu svaki sat rada nedjeljom i tokom praznika mora biti plaćen najmanje 50 odsto više nego za ostale dane.

Izvor: Jutarnji list/seebiz.eu

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *