Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima privrede, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalifikovanih stručnjaka.
S jedne strane imamo negativne demografske trendove, niski prirodni prirast te iseljavanje stanovništva, pri čemu u velikom broju iseljavaju visokoobrazovani koji su se školovali u Hrvatskoj, ali očigledno za tuđe tržište rada, a s druge je, posljedično, sve veći uvoz radne snage jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi naprosto stali.
Lani je u Hrvatskoj izdato više od 172 hiljade radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne župaije, a najviše se traže radnici u građevini i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom samo rastu, a tako će vjerovatno biti i ove godine. No, iz MUP-a su sada najavili da će se postrožiti uslovi za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list.
Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenje HZZ-a temelj je naime na kojemuMUP izdaje radne dozvole. Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uslove rada koje nude, pojačaće se nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji »zloupotrebljavaju sustav«, s ciljem da ih se isključi iz sustava zapošljavanja. Kako će se sve to odraziti na tekuća kretanja na tržištu radne snage u ovoj godini, ostaje za vidjeti, no dugoročno trend je jasan. U Hrvatskom udruženju poslodavaca nedavno su izračunali da će u Hrvatskoj do 2030., uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 hiljada stranih radnika pa bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj tada mogao biti stranac. Strani radnici, predviđa HUP, tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.
