Rusi najveći strani investitori u BiH

Dodajte komentar

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2023. godine porasle su za skoro 24 posto.

Spisak zemalja koje su najviše investirale u prvih 9. mjeseci 2023.

Rusija – 312,6 miliona KM
Holandija- 166 miliona KM
Hrvatska – 165,1 milion KM
Velika Britanija – 163,4 miliona KM
Turska – 120,9 miliona KM
Njemačka – 92,3 miliona KM
Austrija – 79,8 miliona KM
Slovenija – 65,3 miliona KM
Italija – 60 miliona KM
Srbija – 51,7 miliona KM

Kako za BUKU kaži u Agenciji za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) za prošlu godinu još uvijek nemaju podatke za oglasti u koje su najveće zemlje investirale, ali imaju za godinu dana ranije.

Kako kažu Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH, bila i zaključno sa 31.12. 2022. godine s ukupnim iznosom investicija od 399.4 miliona KM (ili 204.2 miliona evra).

Učešće direktnih stranih investicija (DSI) iz Rusije iznosi 2.3 odsto u ukupnim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini i nalazi se na 13. poziciji, na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH.

U ukupnom iznosu DSI iz Rusije (399.4 miliona KM), zaključno s decembrom 2022. godine, najveći dio ili 90.3 odsto je registrovan u okviru prerađivačke djelatnosti (uključuje i „proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“), a slijedi trgovina sa 9.0 odsto.

Podaci Centralne banke BiH nisu dostupni po kompanijama, dodaju, ali je poznato da je najznačajniji investitor iz Ruske Federacije NeftegazInKor (vlasnik državna naftna kompanija Zarubezneft o.a.d. Moskva), koji je 2007. godine kroz privatizaciju, postao vlasnik većinskog paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivnoj mreži benziskih pumpi ”Nestro Petrol”, a 2008. osniva „Optima Grupu“.

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH) Holandija je do 31.12.2022. godine investirala ukupno ili 891.3 miliona KM ili 455.6 miliona eura, te je na sedmom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s učešćem od 5.1 odsto u ukupnim investicijama (ukupno u BiH 17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

U ukupnom iznosu DSI iz Holandije, investicije u oblasti prerađivačke industrije učestvuju sa 77.6 odsto, a u oblasti trgovine sa 16.2 odsto.

U periodu od maja 1994. godine do decembra 2022. Republika Hrvatska je, prema podacima Centralne banke BiH, u Bosnu i Hercegovinu investirala 2,543 miliona KM ili 1,300 miliona EUR, te je drugi najveći investitor s učešćem od 14.6 odsto u ukupnim direktnim stranim ulaganjima (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi EUR).

Zaključno sa 2022. godinom u ukupnom iznosu DSI iz Republike Hrvatske, kao drugog najvećeg investitora u BiH, investicije u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja učestvuju sa 45.4 odsto, u oblasti trgovine učestvuju sa 23.0 odsto, a u prerađivačkoj industriji sa 13.8 odsto.

Velika Britanija je do 31.12.2022. godine investirala ukupno 1,099.3 miliona KM ili 562.1 miliona eura, te je na petom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 6.3 odsto u ukupnim investicijama (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

Najznačajnije učešće u ukupnim ulaganjima iz Velike Britanije, po područjima djelatnosti, registrirano je u „proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji“ 65.2 odsto, „vađenju ruda i kamena“ sa 18.6 odstoi „prerađivačkoj industriji“ sa 11.6 odsto (podaci za decembar 2022. u odnosu na ukupan iznos 1.1 milijardi KM).

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH) Republika Turska je do 31. 12. 2022. godine investirala ukupno 574.8 miliona KM ili 293.9 milion eura, te je na desetom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 3.3 odsto u ukupnim investicijama (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

Prema podacima CBBH zaključno s decembrom 2022. godine, od ukupnih ulaganja Turske u BiH najviše je investirano u „prerađivačku industriju“ (316.4 miliona KM ili 55.1% od ukupnih 574.8 miliona KM).Slijede investicije u „trgovinu na veliko i malo“ sa 10.7 odsto i „poslovanje nekretninama“ 6.4 odsto (za Republiku Tursku je značajano učešće 21.4 odsto za „neraspoređene“ investicije).

(Buka)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *