Vlada planira odlučniju borbu protiv sive ekonomije: Ključni sektori „crne tačke” crnogorske privrede

Dodajte komentar

Nepovoljno regulatorno okruženje, neformalno poslovanje i slabosti u nadzoru i upravljanju u državnim preduzećima ključne su prepreke koje utiču na konkurentnost i održivost crnogorske ekonomije.

To je konstatovano u Nacrtu 5 strukturnih reformi programa ekonomskih reformi, dokumentu na koji je Vlada dala saglasnost na poslednjoj sjednici. Vlada planira da u narednom periodu stane na put sivoj ekonomiji, koja je, kako je ocijenjeno u ovom dokumentu, faktički direktna posljedica ekonomske i fiskalne politike u kombinaciji sa složenošću regulatornog okruženja i administrativnih procedura. Ekonomski faktori u pojedinim sektorima ukazuju da su pojedini sektori privrede podložniji razvoju neformalne ekonomije od drugih.

– To se u Crnoj Gori naročito odnosi na turizam, trgovinu, saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivredu, šumarstvo i drvopreradu. Neformalnosti se reflektuju kroz neevidentiranje prometa proizvoda i usluga, ograničene trgovinske olakšice, prodaju akcizne robe na javnim površinama, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplate zarada bez poreza i doprinosa, nepravilnosti prilikom angažovanja sezonske radne snage, bilo da su u pitanju rezidenti ili nerezidenti, kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad i bez prethodno izvršene poreske registracije, itd. Nedostatak administrativnih kapaciteta, neadekvatna koordinacija i funkcionalnost inspekcijskih organa dodatni su uzrok neformalne ekonomije – navodi se u dokumentu.

Implementacijom planiranih aktivnosti iz akcionog plana doprinijeće se boljem poslovnom okruženju, povećanju broja preduzeća i formalne zaposlenosti. Očekuje se i povećanje javnih prihoda i smanjenje učešća sive ekonomije sa 20,6 odsto BDP-a na 17,2 odsto BDP-a do 2026. godine.

Vlada priznaje i da se troškovi za državu dodatno uvećavaju jer nema jasnog modela nadzora poslovanja državnih preduzeća.

– Oni se ogledaju kroz aktiviranje osam garancija za kredite pojedinih državnih preduzeća, izdvajanje značajnih sredstava iz budžeta opredijeljenih pojednim privrednim društvima, pozajmice iz budžeta, ali i kroz izgubljene prihode države koji su uslovljeni lošim upravljanjem i poslovanjem nekih od ovih društava. Država kao većinski vlasnik nema jasan model nadzora nad poslovanjem državnih preduzeća. Taj nadzor je godinama fragmentiran između više nadležnih institucija, bez objedinjenog i standardizovanog načina planiranja i izvještavanja o poslovanju državnih preduzeća. Navedeno se odnosi na nefinansijska državna preduzeća, a kada je riječ o IRF-u, kao finansijskom preduzeću, ključni izazovi su njegova ograničenja u obavljanju poslova osiguranja izvoza radi podsticanja izvoza i internacionalizaciju domaćih privrednih subjekata – piše u dokumentu.

Procijenjeni troškovi implementaciju biće pokriveni najvećim dijelom iz budžeta, kao i kroz projekte i programe međunarodnih donatora.

– Dodatna sredstva za implementaciju Akcionog plana u 2022. godini za jačanje institucionalnog okvira kroz osnivanje Komisije za suzbijanje neformalne ekonomije za period 2024–2026. godine iznosiće oko 192.000 eura. Dodatna sredstva za sprovođenje istraživanja u 2026. o učešću sive ekonomije u BDP-u iznosiće oko 100.000 eura. Ukupna sredstva za realizaciju Akcionog plana za period 2024–2026. godina iznosiće oko 13 miliona eura. Ukupna vrijednost troškova za hardver za IRMS je oko 1.100.000 eura, a ukupno softversko rješenje za implementaciju IRMS je 7.650.000 eura – precizirano je u dokumentu, prenosi “Dan”.

Slab nadzor nad državnim preduzećima

Prema dokumentu na koji je Vlada dala saglasnost, nepovoljan regulatorni okvir direktno je povezan i sa nasleđima nezavršene tranzicije, kao prepreke u razvoju privatnog sektora i privrede u cjelini.

– To se prvenstveno odnosi na slabosti u korporativnom upravljanju u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao strukturnom izazovu. Međunarodni monetarni fond u izvještaju za Crnu Goru iz februara 2022. godine, u okviru člana 4 statuta navodi da je “ukupni okvir za nadzor nad radom javnih preduzeća slab i da jačanje nadzora može donijeti značajne fiskalne i ekonomske benefite. Neefikasno ili loše upravljanje privrednim društvima u većinskom vlasništvu države nameće značajne ekonomske i fiskalne troškove za državu – ukazano je u dokumentu.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *