Marko Gvozdenović gradi solarnu elektranu na postrojenjima KAP-a

Dodajte komentar

Podgoričanin Marko Gvozdenović, sin sada bivšeg poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i ministra Branimira Brana Gvozdenovića, gradi solarnu elektranu na postrojenjima Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

To se može zaključiti na osnovu dokumentacije do koje je došao portal PRESS.

Radi se o većoj solarnoj elektrani koju gradi Gvozdenovićeva kompanija “Iron investments and advisory”, koja je u prošloj godini prihodovala ukupno 618.714 eura.

Naime, ta firma u januaru ove godine poslala je “Zahtjev za izdavanje dozvole za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa” na katastarskim parcelama, odnosno postrojenjima KAP-a.

U zahtjevu, koji je dostavljen Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada, precizirano je da je planirana gradnja solarne elektrane i da se traže urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za postavljanje priključnog naponskog kabla od 35 kV.

Uz zahtjev, koji potpisuje lično Marko Gvozdenović, dostavljena je propratna dokumentacija.

Između ostalog, nadležnima je tada dostavljen i ovjeren notarski Ugovor o poslovnoj saradnji između kompanija “Iron investments and advisory” i “Uniprom”, koja je u vlasništvu nikšićkog biznismena Veselina Pejovića.

“Napomena: Zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za Solarnu elektranu je u skladu sa članom 218c stav 3 Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata predat Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, piše između ostalog u zahtjevu.

U maju ove godine “Vijesti” su objavile da je Kombinat aluminijuma – Uniprom ugasio preostalih 12 ćelija u pogonu Elektrolize, čime je nakon 52 godine prestala proizvodnja primarnog aluminijuma u Crnoj Gori.

“U KAP-u su ostali da rade pogoni za proizvodnju bileta-trupaca i silumina-legura, a fabrika će za potrebe njihove proizvodnje uvoziti aluminijum.

Kombinat je većinu ćelija za proizvodnju ugasio u decembru 2021. godine, kada je Elektroprivreda (EPCG) odbila da ga snabdijeva strujom po dotadašnjim cijenama od 44 eura za megavat sat (MWh), jer su berzanske iznosile i preko 200 eura.

Gašenjem preostalih ćelija u Elektrolizi bez radnog mjesta ostaje oko 50-ak radnika, od kojih najveći dio može otići i prijevremenu penziju kada na snagu stupi izmjena Zakona o penzijskom osiguranju”, pisačo je u tekstu iz maja ove godine.

Izvor: Press.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *