Piše: dr Aleksandar Mitić, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu
Uprkos brojnim izazovima i pokušajima osporavanja od strane Zapada, inicijativa „Pojas i put“ uspjela je u svojih 10 godina ne samo da postigne odlične rezultate već i da utre put novim, komplementarnim kineskim inicijativama, zajedno pletući mrežu koja jača multilateralnu saradnju, globalni razvoj i multipolarnost.
Pored nespornih rezultata u izgradnji infrastrukturnih projekata koji mijenjaju mapu svijeta, te činjenice da preko 150 država sa 75 odsto svjetskog stanovništva učestvuje u inicijativi, za njen uspjeh je zaslužna i strateška komunikaciona vizija predsjednika Si Đinpinga.
Kineski predsjednik je, naime, od same najave „Pojasa i puta“ zagovarao njene osnovne principe poput fokusa na „dijeljenju plodova razvoja“, poštovanju različitosti, ključnim ulogama Ujedinjenih nacija i nedeljivoj bezbjednosti.
Na tim osnovama su i sami rezultati „Pojasa i puta“ omogućili da nove kineske inicijative – „Globalna razvojna inicijativa“, „Globalna bezbjednosna inicijativa“ i „Globalna civilizacijska inicijativa“ – u najvećem dijelu svijeta budu dočekane pozitivno i da relativno brzo dobiju širu podršku na bilateralnom i multilateralnom planu.
„Globalna razvojna inicijativa“ je 2021. godine u rekordnom roku dobila podršku preko 100 zemalja u okviru Grupe prijateljstva u UN-u, te je viđena kao kredibilna šansa za pospješivanje ostvarenja ciljeva iz Agende 2030 UN-a, koje je u ogromnom zastoju ne samo zbog posljedica pandemije kovida-19, već i zbog geopolitičkih tenzija i posrnuća neoliberalnog ekonomskog koncepta. Međutim, kao i u slučaju „Pojasa i puta“, ključna su djela. U tom cilju, predsednik Si je na samitu BRIKS-a u Johanesburgu najavio specijalni fond od 10 milijardi dolara za podršku globalnom razvoju kroz ovu inicijativu.
„Globalna bezbjednosna inicijativa“ je 2022. godine takođe vrlo brzo dobila podršku – ne samo do većeg broja članica „Šangajske grupe za saradnju“ na samitu u Samarkandu i G20 na Baliju, već i na bilateralnom i nivou UN-a. Podrška konceptu „nedjeljive bezbjednosti“ za koju se zalaže inicijativa jedna je od okosnica i kineskog viđenja političkog rješenja sukoba u Ukrajini, ali i pokušaja da se spriječe slični scenariji u kojima širenje vojnih alijansi ugrožava bezbjednost onih koji nisu njihove članice. Opet, važni su dokazi, pa je za uspješnu promociju inicijative ključan bio neočekivani uspjeh kineske diplomatije u postizanju sporazuma između Rijada i Teherana.
„Globalna civilizacijska inicijativa“, koju je predsjednik Si Đinping najavio u martu 2023. godine, dobila je podršku zbog uvažavanja prava država da zadrže svoje tradicionalne vrijednosti umjesto da moraju da se povinuju onima koje Zapad pretenduje da predstavi kao univerzalne. Između ostalog dobila je u julu podršku i od strane Visokog predstavnika UN-a za „Alijansu civilizacija“ Migela Anhela Moratinosa, koji se založio za njenu blisku koordinaciju za Ujedinjenim nacijama.
Najzad, nedavno je završen istorijski samit BRIKS-a, na kojem su Kina i njeni partneri donijeli epohalne odluke o proširenju. Neki su se pitali otkud Etiopija među budućim članicama. Trebalo bi, međutim, da se sjete da je ogroman značaj Etiopiji upravo dala i uspješna izgradnja pruge Džibuti-Ades Abeba u okviru „Pojasa i puta“, a koja omogućava ne samo razvoj unutar Afrike, već i otvara nove transportne rute širom Indijskog okeana. I to je važna zaostavština prvih 10 godina „Pojasa i puta”.
Izvor: Mediabiro.tv
