I s malo novaca se može puno ako znaš kako – ovo je nešto što smo više puta čuli od iskusnijih ljudi. Pa iako to mnogima (posebno mladima) danas zvuči čudno, jer smo više navikli da pričamo o tome kako nemamo, nego šta možemo, puno je toga što svatko može popraviti u ličnim finansijama.
Generalno, mladi danas troše i razmišljaju puno drugačije no što je to bilo uobičajeno prije. Za većinu mladih danas bi se moglo reći da imaju tanke novčanike, skup ukus, puno želja i velike ambicije. A slagali se ili ne s njihovim navikama, kako mladi počinju činiti sve veći dio potrošačkog stanovništva, postaje i sve važnije to kakve su njihove navike, ali i finansijsko znanje.
Od kriptovaluta, kartičnog plaćanja, korištenja online trgovina, reklama na društvenim mrežama… sve su to stvari koje čine dio finansijskog života mladih ljudi danas, no pitanje koje ostaje nevezano u kojem trenutku istorje živjeli je – znaju li mladi s novcima? Koje su najveće greške koje mladi čine s finansijama i šta mogu popraviti?
1. Želje vs. potrebe
Na prvo mjesto na nepopularnoj listi finansijskih grešaka Toni Vitali, popularni finansijski bloger, smjestio je nedostatak razlikovanja želje i potrebe. Za razliku od nekih koji bi u trenutku primanja plate prvo izdvojili za ono nužno, a tek onda vidjeli što im je ostalo za gušt, mladi to često rade obrnuto.
A zašto je to tako? Već smo spomenuli da mladi danas žele puno, a u formiranju tih želja na njih na njih često utiče to što vide na raznim platformama. Društvene mreže pune su ‘imanja‘, a ne ‘nemanja‘, zbog čega si mnogi pokušavaju priuštiti ono što ne mogu.
– Lako je uhvatiti se u zamku veće potrošnje zbog uticaja okoline, a za mlade ljude su to ponajprije društvene mreže – objasnio je Vitali.
2. Bez plana i razmišljanja
‘Naći će se nešto‘ i ‘novac dođe, novac ode‘ – nisu nimalo nepopularne izreke. Vitali navodi da je drugi veliki problem u finansijama mladih izostanak dugoročnog razmišljanja i planiranja – to dvoje su dominantni uzroci, a posljedice su izostanak praćenja troškova, štednje, investiranja, itd.
3. Neznanje o investiranju
No, kad smo već pomenuli investiranje, šta je sa njim? Ulaže li se? I ako imaju neki ‘kintu‘, znaju li mladi uopšte gdje i kako investirati?
Vitali ističe da mladi ljudi ne investiraju uopšte niti imaju osnovno znanje o investiranju.
– Od onih koji investiraju čini mi se da najveći udio investira u izrazito rizične investicije kojih danas u svakom slučaju ne manjka. Ako je pak prisutno znanje o osnovama investiranja, onda su najčešće greške psihološko-emocionalne prirode poput straha i pohlepe – objasnio je Vitali.
4. Odlaganje štednje
Takođe, od niza problema, vrijedi spomenuti i ‘život od plate do plate‘ bez definisanog plana štednje. Pa, iako dobar dio nedostatka štednje mladi duguju premalim platama koje im ne ostavljaju prostora, važno pronaći način da se barem nešto redovno ‘ostavi sa strane‘.
Što prije neko počne da štedi, to je bolje – jer početi štedjeti kada nam štednja treba je prekasno. Upravo zato mnogi stručnjaci savjetuju mladima da svaki mjesec izdvoje najmanje 10 posto svojih neto prihoda.
Nedostatak finansijske pismenosti
No, u čemu je zapravo problem? Zašto uopšte pričamo o finansijskim greškama i kako njima možemo stati na kraj? Pojednostavljeno, odgovor je nedostatak finansijske pismenosti.
Pa iako kaže da ne treba generalizovati, Vitali, ističe da nije pretjerano reći da mnogi mladi (a i ponešto stariji) imaju problema u upravljanju svojim finansijama. A ti problemi, kao što je za pretpostaviti, dolaze iz nedostatka finansijske edukacije, ali i nedostatka dijaloga o finansijama u porodici i društvu te zbog mnogih finansijskih mitova.
– Mislim da bi osnovna finansijska pismenost trebala biti uz rame osnovnom poznavanju rada na računaru ili engleskom jeziku. Dakle, to su danas neophodne vještine u modernom društvu. Dok god udio mladih koji nije barem načelno upoznat s osnovnim finansijskim pojmovima nije blizu 90-95 posto, mislim da ne možemo govoriti o tome da mladi dovoljno znaju o ličnim finansijama i investiranju. Definitivno mislim da se ne edukuju dovoljno o tim temama, ali nisu većinom mladi krivi, već sistem koji im to ne omogućava od najranije dobi. Jednostavno je odgovornost na njima samima (i svakome od nas) da se samostalno edukuje o tim temama – zaključio je Vitali.
Izvor: Lider press
