Ljudi širom svijeta ovog ljeta trpe velike vrućine i vlagu. Iako se ne može poreći da ekstremna toplota i vlaga mogu da budu fizički neprijatni, istraživanja sugerišu da takvi uslovi takođe mogu da utiču na mentalno zdravlje.
„Vidimo u čitavom spektru mentalnog zdravlja“ da ekstremi toplote štete mentalnom blagostanju, rekao je Nik Obradović, naučnik iz oblasti računarstva na Institutu Max Planck za ljudski razvoj i koautor studije iz 2018. koja je analizirala rizike za mentalno zdravlje usljed klimatskih promjena.
Studije su otkrile vezu između porasta temperature i niza problema sa mentalnim zdravljem, uključujući mentalni umor, agresiju i još veće stope samoubistava. Ova veza nije ograničena samo na skokove temperature, rekao je dr Obradović, već je prisutna i za ljude koji žive u područjima gdje je konstantno vruće.
Naučnici tek treba da otkriju zašto je to moguće i da li sama toplota može da izazove promjene u mozgu koje mogu dovesti do ovih efekata. Ali bez obzira na to, kažu stručnjaci, jasno je da je opresivna vrućina povezana sa lošijim mentalnim zdravljem.
Šta istraživanje kaže?
Dokazi sugerišu da „ekstremi temperature mogu uticati na sve, od vašeg svakodnevnog raspoloženja pa sve do vjerovatnoće da doživite akutnu krizu mentalnog zdravlja“, rekao je dr Obradović.
Jedna studija objavljena u JAMA Psichiatry u februaru, na primjer, ispitala je medicinsku dokumentaciju više od 2,2 miliona odraslih koji su posjetili odjeljenja za hitne slučajeve iz 2.775 okruga širom Sjedinjenih Država između 2010. i 2019. Autori su otkrili da je bilo oko 8 procenata više u najhladnijim ljetnjim danima u odjeljenju za mentalno zdravlje. Hitne posjete zbog problema kao što su samopovređivanje, kao i zbog upotrebe supstanci, anksioznosti, raspoloženja i poremećaja šizofrenije, stalno su rasli u skladu sa temperaturom.
Ovaj trend je „prilično ujednačen i za muškarce i za žene, za odrasle svih uzrasta i za ljude koji žive u svim dijelovima SAD“, rekla je Amruta Nori-Sarma, naučnica u Školi za javno zdravlje Univerziteta u Bostonu i autorka studije.
Povratak bolesti
Druga istraživanja su takođe otkrila da više temperature mogu privremeno da izazovu povratak simpotoma nakon oporavka kod ljudi sa bipolarnim poremećajem i da veća izloženost sunčevoj svjetlosti može da poveća rizik od maničnih epizoda. Više temperature su takođe povezane sa smrću među ljudima sa šizofrenijom i drugim mentalnim zdravstvenim stanjima.
Podaci istraživanja 1,9 miliona Amerikanaca između 2008. i 2013. godine otkrili su da su u danima kada su temperature bile previsoke, ispitanici češće osjećali manje radosti i sreće, kao i povećan stres, bes i umor, nego danima kada su temperature bile niže.
Šta se dešava u tijelu?
„Kada nam nije udobno, nismo u najboljem stanju“, rekao je C. Munro Kulum, klinički neuropsiholog u UT Southwestern Medical Center, u Dalasu. Neudobnost zbog toplote i energija koja je potrebna tijelu da se ohladi mogu smanjiti ukupnu otpornost. Dakle, uznemirenost, iritacija i bol postaju manje podnošljivi, rekao je.
Naša tjiela su takođe navikla na određeni osnovni nivo stresa, rekao je dr Martin Paulus, naučni direktor i predsjednik Laureat Instituta za istraživanje mozga u Tulsi, koji je radio sa dr Obradovićem na njegovoj studiji iz 2018. godine. Kada tijelo pokušava da reguliše svoju temperaturu tokom toplotnog talasa, rekao je, to dodaje opterećenje i dovodi do više stresa i upale. Ljudi sa već postojećim mentalnim zdravstvenim problemima mogu da budu posebno podložni dodatnom toplotnom stresu, koji može pogoršati njihove simptome, dodao je on.
Što se tiče onoga što se dešava u mozgu tokom ekstremne vrućine, to je izazovno za proučavanje, rekao je dr Paulus. U laboratoriji možete da eksperimentišete sa načinom na koji mozak i ostatak tijela izdrže nekoliko minuta ili možda sati visokih temperatura, ali to ne možete da radite danima, nedjeljama ili mjesecima u isto vrijeme – a ta duža izlaganja su zaista važna za razumijevanje kako klimatske promjene mogu uticati na nas na duži rok.
Mentalno zdravlje i toplota
Ali činjenica da je ova veza između toplote i mentalnog zdravlja toliko konzistentna kod ljudi širom svijeta sugeriše da toplota čini nešto mozgu, rekao je dr Nori-Sarma. Neki istraživači su pretpostavili da toplota može izazvati neravnotežu u signalizaciji mozga ili upalu u mozgu. Ali druga istaknuta teorija je da toplota uzrokuje poremećaje sna, što zauzvrat može pogoršati simptome mentalnog zdravlja.
Tople noći značajno pogoršavaju san, naveo je dr Obradović.
„Iz velikog broja literature iz psihologije i psihijatrije znamo da su nedovoljan san, poteškoće sa spavanjem i nesanica veoma usko povezani sa pogoršanjem mentalnog zdravlja“, istakao je.
Ostali potencijalni elementi u igri
Takođe ne možemo zaboraviti na klimatsku anksioznost, rekao je dr Paulus. Šumski požari i toplotni talasi, između ostalih vremenskih prilika, sve su češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Kako se globalno zagrijavanje pogoršava, ekološka anksioznost može pogoršati druge simptome stresa, anksioznosti, depresije ili čak i simptome posttraumatskog stresnog poremećaja povezane sa katastrofom, kazao je on.
Određeni ljudi su takođe podložniji toploti od drugih. U svojoj studiji iz 2018. godine, dr Obradović i tim dr Paulusa otkrili su da su oni sa nižim prihodima iskusili lošije efekte na mentalno zdravlje od onih sa višim prihodima, a žene su imale lošije posljedice od muškaraca. Kombinovano, otkrili su da je efekat toplote na mentalno zdravlje dvostruko lošiji za žene sa niskim primanjima nego za muškarce sa visokim primanjima.
Tokom toplotnog talasa nije uvjek jasno kako da se zaštitite. Preporučljivo je da pazite koliko ste izloženi toploti, da ostanete hidrirani i da izbjegavate vrućinu kada možete. Pažnja prema ljudima u vašoj zajednici je takođe moćna strategija koja se zanemaruje, rekao je dr Nori-Sarma, prenosi The New York Times.
To znači da „ljudi provjeravaju komšije, prijatelje i porodice i uvjeravaju se da su svi u redu“.
Izvor: BIZLife
