Turska pred finansijsko-političkim preokretom?

Dodajte komentar

Turska se bori za promjenu finansijsko-političkog kursa kako bi povratila povjerenje međunarodnih investitora. Velike promjene očekuju se već ovog četvrtka 22. juna.

Zbog sastanka šefova Centralne banke Turske ovog četvrtka 22. juna, mnogi pogledi uprti su u Ankaru. Međunarodna finansijska i devizna tržišta pomno prate šta se događa u toj zemlji i željno iščekuju potvrdu da se valutna i finansijska politika Turske urazumljuju.

Nakon što je predsjednik Redžep Tajip Erdogan vratio u vladu Mehmeta Šimšeka, bivšeg ministra finansija, a nekada i ekonomistu banke “Meril Linč”, kao i to što je bivša američka bankarka Hafize Gaje Erkan postala nova guvernerka Centralne banke Turske, sve je više znakova da je Erdogan zapravo dao zeleno svjetlo za preokret finansijske politike.

Ponovo izabrani predsjednik je tokom proteklih dana više puta nagovještavao promjenu kursa. Ipak, nepovjerenje međunarodnih investitora u Erdoganovu svojeglavu ekonomsku i finansijsku politiku i dalje je duboko.

Ekspert za tržišta u razvoju Timoti Eš iz londonske kuće BlueBay Asset Management LLP, koji se godinama intenzivno bavi Turskom, u jednom tvitu sredinom juna sumirao je težak zadatak koji je pred tom zemljom: “Šimšek, Erkan i njihov tim ne oglašavaju se od imenovanja. Razumijem da imaju velike zadatke da otkriju koliko su stvari loše (da otkriju gdje su u podrumu sakriveni leševi). Ali, mislim da će uskoro morati da se obrate finansijskim tržištima i da ih moraju informisati. Kakav je plan? Da li je 22. juni odlučujući dan?”

Turska ekonomija se godinama nalazi u trajnoj krizi. Ogromna inflacija od skoro 40 procenata (u maju 2023.) doslovno je uništila kupovnu moć ljudi. Djelimično je stopa poskupljenja u 2022. skočila na više od 80 odsto – a pritom je to državna statistika, koju mnogi eksperti smatraju uljepšanom.

Turska je zemlja siromašna sirovinama, tradicionalno uvozi znatno više robe nego što izvozi i stoga se suočava s visokim deficitom. Turske potrebe za finansiranjem spolja trenutno se procjenjuju na više od 200 milijardi američkih dolara. Istovremeno, dug zemlje raste: samo u prva četiri mjeseca, prema računici turskog ekonomiste Tahsina Bakirtaša, deficit javnog budžeta eksplodirao je za 1.870 procenata u odnosu na prethodnu godinu. Privatna domaćinstva su takođe veoma zadužena po stopi od oko 180 odsto turskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Domaća valuta pretvorila se u sopstvenu sjenku, prenosi “DW”. Dok se početkom 2008. za jednu tursku liru moglo dobiti nešto manje od 60 evro-centi, po trenutnom kursu od 0.039 evra za nju se ne može više dobiti ni pola evro-centa. A zbog dramatičnog pada vrijednosti lire i daje rastu troškovi uvoza sirovina i robe.

I umjesto da podizanjem kamatnih stopa obuzda inflaciju, kao što to rade centralne banke u čitavom svijetu, predsjednik Erdogan, koji za sebe kaže da je “neprijatelj kamata”, godinama koristi politički pritisak na centralnu banku kako bi osigurao da kamatne stope ostanu niske. Posljedica toga je urušavanje sektora državnih finansija.

U međuvremenu, turskoj državi je voda došla do grla: devizne rezerve su gotovo sasvim iscrpljene. Samo ove godine, Centralna banka je potrošila oko 25 milijardi dolara kako bi finansirala gigantski deficit državnog budžeta i poduprla slabu liru. Kredite sada najvećim dijelom daju banke iz islamskih zemalja, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim toga, Erdoganova vlada, suočena s notornim nedostatkom deviza, kreće se iz krize u krizu pomoću finansijskih injekcija i odlaganja kredita prijateljskih režima kao što su Katar i Rusija.

Samo dvije banke iz Emirata, Abu Dhabi Commercial Bank i državna banka Emirates NBD iz Dubaija, nedavno su turskim bankama dale više od polovine kredita koji su im bili hitno potrebni. To naime pokazuje istraživanje novinske agencije “Bloomberg”. Zapadne banke poput nizozemske ING ili Deutsche Bank trenutno su, za razliku od prošle godine, gotovo prepolovile svoje učešće u zajedničkim kreditima stranih banaka, takozvanim konzorcijalnim kreditima. S druge strane, u istom periodu su banke iz bogatih zalivskih država učetvorostručile svoje učešće u kreditima Turskoj.

Izvor: Nezavisne.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *