Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) će za 2023. godinu odobriti povećanje cijene mrežnih usluga, što će sigurno dovesti do povećanja računa za struju od 10 do 20 odsto. Cijene mrežnih usluga su dio računa namijenjen Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).
To je Vijestima rečeno iz Elektroprivrede (EPCG) nakon što je Privredna komora (PKCG) predložila da povećanje cijene struje privredi ne smije biti procentualno veće od povećanja za domaćinstva, u slučaju da rast cijena struje bude neizbježan usljed potencijalne energetske krize. PKCG je sredinom septembra uputila Vladi set aktivnosti i mjera podrške privredi u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina energenata i ublažavanja negativnih finansijskih posljedica.
REGAGEN za određivanje cijene mrežnih usluga koristi formulu iz Zakona o energetici, prema kojoj ona zavisi od cijena struje na berzi u Budimpešti gdje je sada megavat oko 250 eura, a do prije nekoliko dana je bio i više od 400 eura. Cijena megavata u Crnoj Gori je u osnovi oko 55 eura. Mrežne usluge distribucija struje, nalaze se na računima građana i privrede.
Iz EPCG su kazali da još nemaju informaciju koliko će iznositi povećanje cijena mrežnih usluga, jer na njega nemaju uticaj,dok će cijena struje na koju može uticati energetska kompanija biti povećana samo ako njeno poslovanje bude došlo u pitanje.
“Da li će i, ako da, za koliko i kojim kategorijama biti povećana cijena električne energije, Odbor direktora će odluku donijeti kada bude sagledao sve ostale parametre uključujući i gore navedeno. Povećanje cijene je mjera za kojom ćemo da posegnemo samo ako poslovanje kompanije bude došlo u pitanje i to na način da sve kategorije podnesu teret prema svojim mogućnostima. Zemlje okruženja su već podigle cijene za ostalu potrošnju, dok domaćinstva i potrošače sa budžeta pokušavaju da štite mjerama pomoći”, kazali su iz EPCG.
Ukinuti ili smanjiti carine na uvoz struje
PKCG u svom predlogu Vladi je navela da je neophodno osmisliti novi mehanizam podsticaja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, posebno sunčevu energiju, s obzirom na to da ne postoji mogućnost dobijanja statusa povlašćenih proizvođača, kroz sistem takozvanih “feed in” tarifa.
Na tom polju, u EPCG su mišljenja da su do sada dali dovoljne stimulanse, te da u tom smislu imaju dobar odziv građana, budžetskih ustanova i privrede.
Smatraju i da dalja stimulacije investiranja u obnovljive izvore i pravljenja primamljivog ambijenta ne bi trebalo da bude posao za EPCG,jer ta kompanija sama može da radi na tom polju, pa nema potrebe da stimuliše konkurenciju.
“Država bi to mogla da iskoristi, ako privoli CGES i CEDIS da naprave podloge o mogućnostima priključenja na mrežu, a opštine i resorna ministarstva naprave pravni i regulativni okvir koji bi olakšao procedure.Visina cijene na tržištima je dovoljna stimulacija za investitore da grade, što dokazuju svakodnevne posjete potencijalnih investitora. Povećanje cijena za ostalu potrošnju bi natjerala ljude iz biznisa da razmišljaju u investiranje u sopstvene izvore električne energije, što je dovoljan stimulans”, kazali su iz EPCG.
Oni predlažu smanjenje carina i PDV-a na opremu potrebnu za izgradnju, što bi sigurno bilo stimulativno za sve zainteresovane za gradnju tih objekata.
Ono što bi u značajnoj mjeri rasteretilo EPCG i što će ubuduće imati uticaj na cijenu električne energije, odnosno visinu računa,jeste eventualno ukidanje ili smanjenje carinskih troškova na uvezenu energiju,naveli su iz EPCG.
Povećanje cijene jedini stimulans za štednju
Zahtjev PKCG je i da se u cilju racionalnijeg trošenja, te podsticanja štednje,svim kompanijama čija potrošnja u narednom periodu bude manja u odnosu na isti period prethodne godine,odobri dodatni popust od 10 odsto na račune za električnu energiju.
Iz EPCG su procijenili da stimulans od 10 odsto za privredu neće uticati na štednju u mjeri koja bi opravdala takav potez.
“Cijena električne energije je dovoljno niska, pa stimulans od 10 odsto na istu bi umanjio račune za oko pet odsto, što,prema našem mišljenju,sa ovakvom cijenom ne bi stimulisalo štednju. Jedini pravi stimulans za štednju je povećanje cijene električne energije, kazali su iz EPCG.
Moguće organičenje marži na još neke proizvode
Zahtjev PKCG je i da se uvede nulta stopa PDV-a na kupovinu ogrevnog drveta i peleta, mlijeka i jogurta, te snizi stopa PDV-a na mesne prerađevine, ribu, voće i povrće na sedam odsto.
Vijesti su pitale resorna ministarstva da li su im ovi predlozi prihvatljivi i da li će neki predlog uputiti Vladi na usvajanje.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) su kazali da je u toku analiza o tome koliko je privreda pogođena ekonomskom krizom, a koliko građani.
“To iz razloga što podaci Monstata pokazuju da prihodi od prometa trgovine na malo u prvih osam mjeseci, bez uticaja inflacije, bilježe rast u pojedinim mjesecima u odnosu na lani do čak 49 odsto u sektoru neprehrambenih proizvoda”, naveli su iz ovog resora.
Oni su podsjetili da je Vlada ove godine ukinula PDV na brašno i ulje, dok je on za meso i jaja smanjen sa 21 na sedam odsto.
Te mjere dale su djelimične rezultate po pitanju smanjenja cijena ovih namirnica. Vlada je na predlog MERT-a prošle sedmice produžila trajanje odluke o privremenom ograničavanju marži u trgovinama na veliko i malo na brašno, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so. Ministarstvo u kontinuitetu prati informacije o cijenama i maržama za 22 osnovna prehrambena proizvoda, a trenutno se analizira mogućnost proširenja liste onih na koje bi se ograničila marža na nekoj od narednih sjednica Vlade, kazali su iz ovog resora.
Veće subvencije mljekarima možda naredne godine
Predlog PKCG za Vladu je da se poveća iznos subvencija za otkup mlijeka sa dva na četiri centa po litru, odnosno šest centi za otkup mlijeka na udaljenosti do 75 kilometara, odnosno preko 100 kilometara. Time bi se, kako su kazali, postiglo širenje otkupne mreže, povećanje otkupa cijene mlijeka i omogućilo povećanje proizvodnje mlijeka.
Iz Ministarstva poljoprivrede su Vijestima kazali da je agrobudžetom za ovu godinu predviđena podrška za organizaciju otkupa mlijeka od mljekara i sirara i da je ministarstvo dužno da sprovodi tu mjeru do kraja kalendarske godine u skladu sa definisanom mjerom organizacije otkupa.
“Inicijativa PKCG je dobrodošla kao konstruktivan predlog za kreiranje budžeta za 2023. godinu i biće ozbiljno razmatrana, pri čemu o veličini premija po litru trenutno ne možemo prejudicirati”, kazali su iz Ministarstva.
Ministarstvo je obavilo razgovore sa predstavnicima mljekara po ovom pitanju i najavljuje da će se odgovorno odnijeti prilikom planiranja za 2023. godinu. Poručili su i da je otkup sirovog mlijeka prioritet ovog resora kako bi se povećala količina otkupljenog imlijeka i time obezbijedila veća samodovoljnost potrošača.
Izvor: Vijesti
