Skupštinski Odbor za ekonomiju juče je glasovima parlamentarne većine podržao tri prijedloga zakona Demokrata i jedan PzP-a, čiji je ukupni finansijski efekat na predloženi budžet za 2022. 140 miliona eura.
Riječ je o doživotnom obeštećenju majki sa troje i više djece, povećanju minimalne penzije sa 147 na 200 eura i dječjem dodatku za svu djecu do 18 godina, što ukupno košta 115 miliona eura.
– Tražimo da se ispravi nepravda učinjena tim ženama. Ministar je rekao da novca ima, zbog čega smo tražili dječji dodatak za djecu do 18 godina i povećanje penzija – rekla je Zdenka Popović (Demokrate).
Na to je burno reagovao Raško Konjević (SDP), optužujući Demokrate za neodgovoran pristup javnim finansijama.
– Raspravljamo o 115 miliona eura rashodne strane bez mišljenja Vlade i oslanjamo se na činjenicu da je ministar rekao da ima para. Ja iz opozicije branim poziciju i Ministarstvo finansija od populističkog pristupa poslanika iz vlasti. Ako uništimo javne finansije, nećemo imati ništa osim problema za sve nas – naglasio je Konjević, dok je Boris Mugoša (SD) prigovorio Demokratama da ne govore građanima da će morati oni da plate sve što poslanici vlasti izglasaju, jer će im se povećati nameti.
Vladimir Joković (SNP) ocijenio je da je ključni problem nedostatak razgovora Vlade i parlamentarne većine oko predloženog budžeta.
– Ako nastavimo da usvajamo ove zakone, ministru je najbolje da povuče budžet ili da podnese ostavku. Igramo se sa ozbiljnim stvarima – upozorio je Joković.
Branko Radulović (PzP) smatra da je poslanici amandmanima pokušavaju da koriguju budžet.
– Ne znam treba li povući ovaj budžet i ići na privremeno finansiranje do izbora nove vlade. Drugog nam rješenja nema – rekao je Radulović, što je Konjević podržao.
Na budžet je, prema riječima Predraga Sekulića (DPS), stiglo 150 amandmana, od čega su samo 40 amandmana opozicije vrijedna četiri milijarde eura.
Odbor je podržao i prijedlog dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru Branke Bošnjak (PzP), koja je tražila da se povećanje koeficijenata za ljekare i univerzitetske profesore. Fiskalni efekat ovog prijedloga je, prema riječima Damira Šehovića (SD), 25 miliona eura, dok je mišljenje Vlade negativno.
– Za 400 zaposlenih na Univerzitetu treba da obezbijedimo dodatnih pet miliona, a za 2.000 lica u zdravstvu još 19 miliona – rekao je Šehović, koji smatra da je ovo povećanje plata cjelishodnije nego „da se radnici zamajavaju bajkovitim pričama o ukidanju doprinosa Fonda zdravstva“.
– Pa ako već, kako kažu, ima novca u budžetu dovoljno i ne trebaju nam zaduženja, onda u tom mnoštvu para koje ima Vlada može da se nađe 25 miliona eura – naveo je Šehović.
Podržan je prijedlog dopune Zakona o PIO, kojim je DF tražio da se produži pravo metalcima da se penzionišu sa 30 godina staža. Nije prihvaćen prijedlog da se ukine PDV na gubitke struje, a podržan prijedlog Demokrata da se vrati poreska stopa od sedam odsto na ugostiteljske usluge.
Banke gube sedam miliona
Prihvaćeni su prijedlozi zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača i o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama.
Njima će se, kako je kazala viceguvernerka Zorica Kalezić, sniziti međubankarske naknade sa 1,6 odsto na debitne i 1,7 odsto na kreditne kartice, na 0,3 odsto.
– Smanjiće se prihodi banaka za šest do sedam miliona eura, ali se to neće preliti na potrošače. Veliki broj malih trgovaca imaće šansu da se primijeni bezgotovinsko plaćanje – navela je Kalezić.
Radulović je naglasio da ne vjeruje u moral banaka, koje je nazvao zelenašima i predložio da im se zabrani da trošak prebace na klijente.
– U ovom momentu, bojim se da bi rezultat ograničavanja bila arbitraža – ukazala je Kalezić.
Izvor: Pobjeda
