Odgovor je potvrdan! – navodi u svom autorskom tekstu glavni ekonomista Sakso banke (Saxo Bank) Stin Jakobsen (Steen Jakobsen).
Glavni uticaj će ipak biti manja lična potrošnja jer su niske cijene izvoza u Kini održale američke potrošače u igri putem najnižih cijena ikada – ovo se sada preokreće – što takođe znači slabiji kineski juan, i od sada očekivanja više inflacije (globalno) što je naravno uobičajen kraj cikličnih reakcija, a što opet potvrđuje moju osnovnu makro tezu:
Nalazimo se pred krupnim promjenama makro paradigme udaljavanjem od „lakog novca“ kroz recesiju do „helikopterskog“ novca.
Kineski indeks proizvođačkih cijena u poređenju sa prošlom godinom (sada je pozitivan) i uzajamna veza sa inflacijom indeksa potrošačkih cena OECD-a – jasno pokazuju da je Kina odigrala centralnu ulogu u obaranju inflacije (ili deflacije)… i to je razlog zbog kojeg je inflacija bila pod kontrolom uprkos ogromnom programu kvalitativnog popuštanja.
Dalje je važno da se razumije da je pad cijena u Kini uticao na to da pretvaranje i odlaganje duže traje, jer su uvozni troškovi za zemlje sa neto deficitom kao što su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Južna Afrika opali i na taj način stvorili prostor za stabilizaciju ili čak poboljšanje kupovne moći u okruženju sa manjim rastom i zaradama.
Ukoliko ovaj trend bude potvrđen u narednih nekoliko mjeseci, mogao bi da bude glavni vjesnik da se zabrinutost oko inflacije vraća u žižu. Za mene je to još jedan znak završetka ciklusa – kako su Albert Edvards (Albert Edwards) i ostali naglasili da je veoma uobičajeno da inflacija preraste u… recesiju.
Naša sveukupna makro prognoza:
Četvrti i početak prvog kvartala će doživjeti strožije uslove na tržištu novca koji će biti u kombinaciji sa Fed-ovim rastom kamatnih stopa u decembru – što će biti vrhunac snage američkog dolara i blagog poboljšanja rasta koje se očekuje tokom četvrtog kvartala.
U drugom i trećem kvartalu 2017. godine ćemo krenuti ka recesiji u Sjedinjenim Državama – ovo se naravno poklapa izbornim ciklusom u kome ćemo vidjeti glasače na biralištima u SAD, Italiji, Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj – (tj. malo prostora ima za fiskalnu podršku za vrijeme ovog perioda) čineći nesigurnost ključnom.
Veoma malo ljudi na tržištu su voljni da prihvate da je Banka Japana prije nekoliko nedjelja promijenila „niže za dužu igru“ u jednokratnu „pripremu za helikopterski novac“ – ovo može da bude jedna od najvažnijih promjena u fiskalnoj politici još od vremena kada je počela finansijska kriza.
Nova najavljivana ciljana stopa od 0% na 10-godišnje državne obveznice (iz negativnih) predstavlja ulaz na zadnja vrata za Vladu Japana u stvaranju većeg fiskalnog deficita i na taj način potpunog pristupa helikopterskom novcu.
Sa ciljanim prinosom od nula procenata na japanske državne obveznice ovo više ne predstavlja prepreku za premijera Abea u kreiranju daljeg deficita.
Japan ostaje lider u eksperimentalnoj ekonomskoj i monetarnoj politici, i zapazite kako FED, Banka Engleske i Evropska centralna banka zaostaju po nekoliko godina.
Novi pravac (ciljanih stopa za prinose od državnih obveznica) će na kraju biti odgovor politike Evrope i Sjedinjenih Država kada 2017. godine uletimo u sljedeću bankarsku i ekonomsku krizu jer njihov tradicionalni monetarni odgovor još od Grinspena, koji se odnosio na smanjenje upravljanja stopama, više ne funkcioše.
Recesija – ekonomski ekvivalent „čišćenja viška“
Kineski indeks proizvođačkih cijena bi mogao da izgleda kao relativno trivijalan ekonomski indikator, međutim putem izvoznih cijena jača globalnu inflaciju a Kina je oduvjek snažno pružala podršku potrošačima na globalnom nivou kroz smanjenje cijene uvoza.
Sada ovaj trend mijenja smjer ka većoj inflaciji stvarajući potrebu za daljom devalvacijom kineskog juana i pokrećući ponovo inflatorna očekivanja dok se centralne banke upravo spremaju da smanje beskrajnu podršku programu kvantitativnog popuštanja (QE).
To znači više cijene, manji rast i jači američki dolar što je najbliže što je moguće dobiti za savršenu mješavinu za recesiju.
Recesija je ekonomski ekvivalent „čišćenja viška“ – ja ću probati da dokažem da je svijetu potrebno određeno prilagođavanje realnosti i da će recesija upravo to učiniti, ali će to doći sa ogromnom političkom dinamikom, dodatnim pitanjima društvenog ugovora i povećane nestabilnosti, navodi u svom tekstu Stin Jakobsen.
Za kraj ću ostaviti da Lao Ce zaključi: „Život je niz prirodnih i spontanih promjena. Nemojte im se odupirati – to samo stvara tugu. Neka stvarnost bude stvarna. Pustite da stvari spontano idu u smjeru u kome žele.“
Ekonomski online
