Pet slovenačkih banaka uvelo je plaćanje ležarine na depozite preduzeća, što znači da im više ne isplaćuju kamate nego naplaćuju troškove deponiranja sredstava, a neki se boje da bi se to moglo proširiti na štednju građana, pišu slovenski mediji.
Ležarinu je prva počela u aprilu ove godine počela da naplaćuje najveća banka, Nova Ljubljanska banka (NLB), a tu praksu preuzele su Abanka, SKB (dio francuske Societe Generale grupe), Banka Koper, te Sberbank.
Banke postupak opravdavaju negativnom kamatnom stopom na depozite koju je prije dvije godine uvela Evropska centralna banka (ECB), koja trenutno iznosi -0,4 posto, a dodatni argument im je velika količina novca koji je sada u opticaju, pa banke više nisu toliko zavisne od depozita građana i privrednih subjekata.
Ovu praksu banaka ne odobrava Gospodarska zbornica, u kojoj tvrde da negativne kamate na depozite stvaraju poslovne probleme četvrtini slovenačkih preduzeća, iako je za sada riječ o relativno niskim “kaznenim kamatama”.
Predsjednik Udruženja slovenačkih banaka, nekadašnji guverner centralne banke France Arhar, izjavio je za Slovenačku televiziju kako ne vjeruje da će ležarine biti uvedene za privatnu štednju građana, iako su zbog ekstremno niskih kamatnih stopa u eurozoni negativne kamatne stope na privatnu štednju već uvele dvije štedionice u Njemačkoj.
Slovenci prema javnim podacima u domaćim bankama drže više od 16 milijardi eura, ali je većinom riječ o štednji po viđenju, jer im se oročena štednja zbog stalnog pada kamata ne isplati.
Indikator
