Austrija: Izložba povodom 50 godina od dolaska gastarbajtera iz Jugoslavije

Dodajte komentar

Austrija ove godine slavi 50. jubilej od stupanja na snagu Sporazuma sa Socijalističkom federativnom republikom Jugoslavijom koji je omogućio legalnu, dobrovoljnu radnu migraciju i pokrenuo fenomen gastarbajtera.

Član 9 tog sporazuma podržavao je kulturni i društveni život te pokretne radnesnage što je za posljedicu imalo osnivanje više od 100 radničkih klubova.

Umjetnik i kustos Bogomir Doringer pripremio je izložbu u bečkom Muzejskom kvartu pod nazivom „Ajnhajtclub” (Klub jedinstvo). Izložba se bavi istorijom gastarbajtera u kontekstu klubova, koji nisu bili samo prostor za njegovanje i razvoj kulturnog identiteta i uspostavljanje osjećanja zajedništva, već su bili ventil usljed nostalgije za domovinom. Otvaranju izložbe 5. jula prisustvovaće i austrijski ministar spoljnih poslova, Sebastian Kurz.

Na izložbi “Ajnhajtclub” učestvuju: ATK! (Belgija), Evelyn Benčičová (Slovačka) & Adam Csoka Keller (Slovačka/Kanada), Ljubomir Bratić (Austrija), Juan Pablo Cámara (Argentina/Holandija) & Michele Rizzo (Italija/Holandija), Leyla Cárdenas (Kolumbija), Olga Dimitrijević (Srbija), Mladen Đorđević (Srbija), Hor “29. novembar” (exYU/Austrija) & Turbo Tanja (Srbija/Austrija), Nikola Knežević (Srbija/Holandija), Marko Lulić (Austrija), Claudia Maté (Španija), Milan Mijalković (Makedonija/Austrija), Miroslav Mikuljan (Hrvatska), Vladimir Miladinović (Srbija), Goran Novaković (Austrija), Josip Novosel (Hrvatska), Bernd Oppl (Austrija), Krsto Papić (Hrvatska), Antonis Pittas (Grčka/Holandija), Marta Popivoda (Srbia), Roberto Uribe-Castro (Kolumbija/Holandija), Addie Wagenknecht (SAD) i drugi.

Istraživanje i produkcija radova za izložbu ostvareni su na osnovu dogovora kustosa Bogomira Doringera i umjetnika iz rezidencijalnog programa Q21. Više od 15 umetnika gostovalo je na privremenom radu u Beču kako bi uspostavili kontakt s gradom i fenomenom gastarbajtera.

Na izložbi će biti predstavljena šarena panorama fenomena gastarbajtera. Umjetnička djela grupišu se oko monumentalne projekcije-filmskog eseja Marte PopivodeYugoslavia: how ideology moved our collective body“.

SEEbiz

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *