Naučnici objašnjavaju: Zašto je naša prva ideja rijetko i najbolja

Dodajte komentar

Nazovite to efikasnost ili lienost, ali mozak ne voli da troši previše energije. “Pitajte” ga da vam riješi problem, i vratiće se sa rješenjem koje je najprostije iako nije obavezno najbolje. To misli David Eagleman, neurolog i istraživač na Baylor koledžu za medicinu. On je na jednom samitu govorio o nauci o mozgu koja stoji iza inovacija.
Eagleman je objasnio da koristi jednostavnu vježbu u svojoj laboratoriji (koju je pozajmio od Thomasa Edisona) kako bi prevazišao lienost mozga: Kad god je članu laboratorije predstavio je problem, zatražio je 10 mogućih rješenja umjesto jednog. To je zato što je prva ideja rijetko kad i najbolja. Umjesto toga, prva ideja je najvjerovatnije najprostija.

Mozak ide linijom manjeg otpora jer je vrlo efikasan,“ rekao je Eagleman.

Kako bi ilustrovao ovaj fenomen, Eagleman je zatražio od svih u publici (na samitu) da zamisle sebe na plaži dok zalazi sunce. Kada je pitao koliko je ljudi zamislilo pjenu na vrhovima talasa ili kokos koji visi sa drveća, niko nije podigao ruku. Njihovi mozgovi proizveli su slike koje su bile vrlo jednostavne, ali i tačne.
Ključ inovacije je da ne treba vjerovati prvom odgovoru i treba ga „vratiti“, kaže Eagleman. „Vratite odgovor kako biste dobili nešto drugo iz te bogate mreže koju ste već na neki način stvorili.

Eagleman objašnjava to uz pomoć skorijeg istraživanja koje kaže da najveći inovatori nemaju bolje ideje – oni su uporni, odnosno nastavljaju dovoljno dugo tako da dođu do što više ideja.

Zaključak je da ako želite da pomognete svom timu da izađe na tržište sa novim produktom, ne tražite im da donesu samo jedno rješenje. Vjerovatno neće biti dobro. Umjesto toga, pitajte ih da smisle 10 mogućih strategija, a jedna od njih je rješenje koje vam je potrebno.

Bizlife

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *