U većini najmoćnijih kompanija današnjice karijera zaposlenih više ne traje 40 ili 50 godina kao što je bio slučaj u prošlosti. Samim time smanjuje se i period potreban mladim ljudima da bi došli do vrha piramide.
Posljedica novog poretka je sve veći broj relativno mladih ljudi na čelu kompanija. One počinju sa regrutacijom talenata već na fakultetima. No, biti vođa u današnjim korporacijama nije identično onome što se pod tim pojmom smatralo u prošlosti.
Centralni i autokratski način upravljanja transformisao se u nešto što je najbolje opisati kao benigna diktatura. Figure iz sjenke koje vuku konce i ne komuniciraju sa običnim smrtnicima stvar je prošlosti. Vođe novog doba u stalnoj s interakciji sa svojim radnicima, te ih motivišu svojim primjerom da što bolje obave posao.
Potencijalne kandidate više nije dovoljno birati samo po akademskim uspjesima, već se pažnja obraća i na njihove socijalne vještine. Rođene vođe najtraženija su roba na tržištu. No, kojim se metodama služe kompanije kako bi napravili selekciju među velikim brojem mladih ljudi tek izašlih iz studentskih klupa?
Ambicija, stav i urođeni talent jednako su, ako ne i više bitne, od ocjena sa studija. Buduće vođe moraju biti puni samopouzdanja, velikih ambicija, no isto tako njihova želja za slavom ili samo isticanje nisu poželjne karakteristike. Bavljenje nekim timskim sportom i iskustvo volonterskog rada još su neke stavke koje dobro izgledaju u biografija kandidata.
Biti spreman preuzeti odgovornost, i kada stvari ne idu po zamišljenom planu, zaprljati ruke, a ne samo prazno teoretisati, ono su čemu lideri novog doba moraju težiti. Baciti mlade lavove u vatru, te vidjeti kako reguju, najbrži i efikasniji je trik kojim se kompanije služe kako bi projektovali budućnost kandidata. Na tehničko rješenje problema ne obraća se toliko pažnja koliko na reakcije i staloženost pojedinca u kriznim trenucima. Moći priznati svoju grešku i shvatiti poraz kao školu, a ne dramiti i kloniti duhom, takođe govore puno o psihološkom profilu ispitanika.
No, ponekad najveće talente nije lako prepoznati. To je i najzahtjevniji zadatak skauta, kako otkriti nebrušene dijamante poslovnog svijeta. Zbog mladosti i neiskustva iz kojih se rađa strah na intervjuima za posao, ili u prvim trenucima provedenim u kancelariji, pravi potencijal mladog radnika često je skriven. Nekim ljudima potrebna je samo koja riječ podsticaja ili, pak, da prođe kratko vrijeme praznog hoda potrebno za prilagođavanje na novu okolinu, kako bi pokazali svoj puni potencijal.
