Globalno otopljavanje ugroziće izvore hrane, usporiti svjetski ekonomski rast a možda već izaziva nepovratne štete u prirodi, pokazuje izvještaj UN-a koje će se objaviti sljedeće nedelje i pojačati pritisak na vlade da djeluju.
Nacrt izvještaja međuvladinih odbora za klimatske promjene (IPCC) preporučiće mnoge načine prilagođavanja povećanju prosječnih temperatura u svijetu te toplinskim udarima, poplavama i rastućim nivoima mora.
“Naučni razlozi za smanjenje emisije gasova i prilagođavanje na klimatske promjene postaju sve uvjerljiviji”, kaže predsjedavajući IPCC-a Rajendra Pachauri za Reuters u Pekingu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Naučnici i predstavnici više od stotinu vlada na sastanku u Japanu od 25. do 29. marta trebali bi odobriti izvještaj. On će pomoći kreiranju politike uoči UN-ova samita u Parizu u 2015. na kojem bi se trebao postići dogovor o ograničenju porasta emisije gasova.
Nacrt na 29 strana predviđa rizike poput nestašica hrane i vode i izumiranje životinjskih i biljnih vrsta. Procjenjuje se da bi se prinosi usjeva u budućnosti mogli kretati od zadržavanja sadašnjih nivoa do pada od dva posto na svakih deset godina u odnosu na svijet bez globalnog zagrijavanja.
Neki prirodni sastavi mogu biti suočeni s rizicima “iznenadnih ili drastičnih promjena” koje bi mogle značiti ireverzibilne trendove poput otapanja Grenlanda ili isušivanja amazonske prašume.
Izvještaj upozorava na “znakove ranog upozorenja da se i koralni grebeni i arktički sastavi nepovratno mijenjaju”. Korali su ugroženi zatopljavanjem mora a Arktik se brže otapa.
Klimatske promjene utjecat će na ekonomski rast, smatra odbor. Porašće temperature od 2,5 stepena Celzusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje mogao bi značiti “ukupne svjetske ekonomske gubitke između 0,2 i 2 posto dohotka”.
Gotovo 200 vlada saglasilo se da ograniči otopljenje na manje od dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje uglavnom ograničavajući emisiju koja je posljedica sagorijevanja fosilnih goriva.
Temperature su već narasle oko 0,8 stepena.
“Široki raspon uticaja klimatskih promjena već se događa”, kaže Chris Field sa univerziteta Stanford i kopredsjedavajući IPCC-a. “Rizici su mnogo veći s porastom otopljavanja nego bez toga otopljavanja.”
Izvještaj se bavi opcijama poput poboljšanog planiranja za nepogode poput uragana ili poplava, napora da se razviju kulture otpornije na sušu ili poplave, mjera za očuvanje vodnih zaliha i energije ili raširenijeg korištenja osiguranja.
Prema istraživanju javnog mnjenja veliki dio stanovništva još uvijek ne vjeruje u opasnosti globalnog otopljavanja. Tako u dvije zemlje koje su najveći proizvođači gasova tek 40 posto Amerikanaca i 39 posto Kineza vjeruje da otopljavanje predstavlja veliku prijetnju.
