Novim članicama će trebati 100 godina za dostizanje standarda “starosjedilaca” EU

Dodajte komentar

Ako tempo ekonomskog napretka u zemljama centralne i istočne Evrope ostane na sadašnjem nivou, one će sustići starosjedioce EU po standardu tek za sto godina – tvrdi list „Forbs“.

S druge strane, optimisti u Evropskoj komisiji smatraju da će „vagoni“ iz sastava EU koji zaostaju za „lokomotivom“ na kraju sami postati „lokomotive“ rasta za Uniju.

Oni vjeruju da će ekonomski rast u centralnoj Evropi biti brži nego u zapadnoj, te da će jeftina radna snaga sa periferije povećati konkurentnost zapadnih preduzeća.

Prema tim prognozama, već za nekoliko decenija Istok će konačno izaći na kraj sa nasljeđem komandno-administrativne ekonomije i sustići Zapad.

Ipak, upozoravaju ekonomisti, metoda podsticanja onih koji zaostaju za razvijenim dijelom EU ne funkcioniše uvijek.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Pesimisti podsjećaju da je Republici Irskoj za sustizanje bogatijih i uspješnijih trebalo 30 godina teških napora.

Oni upozoravaju da postoje razlike i između pojedinih teritorija unutar Njemačke, kao i između grofovija Velike Britanije.

Evropska regionalna politika, ili politika „zbijanja redova“, u posljednjih nekoliko decenija u značajnoj mjeri je poremetila „akcente“ u sistemu opšteevropskih prioriteta i čak postepeno istiskuje agrarnu politiku – navode analitičari.

Sve snage su okrenute ka podržavanju onih koji zaostaju. Ali, ako se izuzme irski slučaj, sa zemljama južne i posebno istočne Evrope stvari stoje komplikovanije zbog krize u zoni evra.

Nadnacionalna regionalna politika nije prosto izvlačenje onih koji zaostaju, već stvaranje određenih uslova koji će omogućiti ubuduće ovim regionima da se sami dinamično razvijaju – smatraju ekonomski eksperti.

„Novajlijama“ u EU, koji dolaze iz bivšeg socijalističkog tabora, posebno je teško.

Njihovi stanovnici moraju da odlaze na Zapad u potrazi za niskokvalifikovanim poslom, ostavljajući neobrađena polja i uništavajući svoje porodice.

Natalitet, kao jedan od kriznih „markera“, pada u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Litvaniji, Letoniji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

Jasno je da ovakvo stanje stvari ne može da odgovara EU. Slabe ekonomije na periferiji ne odgovaraju centru, i nikakve jeftine radne ruke ne mogu da budu opravdanje – zaključuju ekonomisti.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *