Priča o najuticajnijoj centralnoj banci na svijetu

Dodajte komentar

Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država već 100 godina nadgledaju ’svemoćni’ dolar, a odluke najuticajnije centralne banke na svijetu i danas uspijevaju da ’zaljuljaju’ prilike na svjetskom tržištu.

Međutim, uprkos velikom i važnom jubileju, na 100. godišnjicu Američke centralne banke (FED) mogu se čuti brojne kritike na rad ove institucije, prenosi Deutsche Welle.

Nastala je preko noći u vrijeme najgore bankarske krize u SAD, 1907. godine, kada se na ostrvu Džekil u Džordžiji, tajno okuplja grupa moćnih političara, bankara i privrednika i definiše osnove Zakona o federalnim rezervama. Odluka o njegovom usvajanju donijeta je 23. decembra 1913. godine, a potpis na zakon, istog dana stavlja i predsjednik Wilson.

Kasnije u svom dnevniku on bilježi: “Upropastio sam svoju zemlju. Veliku industrijsku naciju kontroliše kreditni sistem. Naše aktivnosti zavise od svega par ljudi.”

Wilson je bio upravu, jer je Zakon o federalnim rezervama kontrolu američke valute prepustio privatnim bankarima. Najvažnije odluke umjesto Centralne banke u Vašingtonu, donose moćnici koji kontrolišu 12 filijala u zemlji.

Američke federalne rezerve su tada u najgorem slučaju mogle biti posljednja kreditna instanca bankarskom sektoru, a da pri tome ostanu nezavisne od politike.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Odlazeći šef FED-a Ben Bernanke objašnjava da je prvobitni cilj tog velikog eksperimenta trebalo da bude osnivanje Centralne banke odnosno Američkih federalnih rezervi, kao čuvara dolara i garanta njegove stabilnosti. Dolar koji se mjeri sa fiksnom količinom rezervi zlata, postaje tzv. globalna rezervna valuta – i tako je i dan danas.

Međutim, eksperiment se pretvorio u daleko veći izazov u 20. vijeku, nego što se očekivalo, a to se vidi iz velike privredne depresije tokom 1930-ih godina, zatim ogromne inflacije 1970-ih, pa potom deflacije i velike privredne recesije koju je prouzrokovala finansijska kriza 2008. godine.

Kritičari rada Američkih federalnih rezervi, na finansijske tokove gledaju drugačije.

Smatraju da je upravo Fed doprinio finansijskoj krizi, zbog pogrešnih odluka, jer je centralna banka djelovala i van svojih nadležnosti, miješala se čak i u politiku.

Nekadašnji šef Feda Alan Greenspan optužen je za ignorisanje problema na prenaduvanom tržištu nekretnina, koji je pogrešnom monetarnom politikom dodatno podstaknut. To je i dovelo do najteže finansijske krize od Drugog svjetskog rata.

U međuvremenu, Greenspanov nasljednik Ben Bernanki, uspio je Fed da odvede u drugu krajnost.

James Dorn sa Instituta Kejto, trusta mozgova u Vašingtonu, smatra da su bankarska kriza iz 2007. godine, a zatim i sasvim izvjesna finansijska kriza pretvorile Federalne rezerve u pogon za plasman jeftinog novca.

Fed je odustao od prostora za manevrisanje, tvrdi ovaj stručnjak i podsjeća da je takav monetarni sistem zasnovan na tzv. zlatnom standardu, iako se od tog tradicionalnog principa odustalo još od kraja Hladnog rata. Od tada imamo hibridni sistem.

Stručnjaci Fedu najveću odgovornost prebacuju za miješanje u fiskalnu politiku, prije svega kupovinom dugoročnih državnih obveznica i akcija na tržištu nekretnina.

Berze su preplavljene novcem iz Američkih federalnih rezervi, a to bi moglo dovesti do stvaranja novog ’balona’.

“Vjerujem da je ekonomsku nestabilnost prevashodno prouzrokovao Fed. Mjere koje ova institucija sprovodi ekonomsku kalkulaciju cini veoma teškom”, kaže ekonomista sa Kejto instituta. “Za svako naduvavanje problema, koje sam doživio u svojoj karijeri bio je odgovoran upravo Fed. Ja bih se, da me neko pita, riješio Federalnih rezervi”, radikalan je ovaj sagovornik.

Godinama su se političari, prije svega republikanci, zalagali upravo za gašenje te institucije sa dugom tradicijom, odnosno za korjenite reforme u Federalnim rezervama. Jedni prizivaju redefinisanje nadležnosti, drugi da se Fed fokusira isključivo na borbu protiv inflacije, a do nekih promjena bi u narednoj godini konačno moglo doći.

Republikanci najavljuju za 2014. godinu otvaranje rasprave u Kongresu, a tim problemom baviće se i nova šefica, prva žena na čelu Federalnih rezervi, Janet Yellen.

Do tada, proslave u okviru obeležavanja 100. godišnjice Americkih federalnih rezervi su u redu. Ali u januaru naredne godine nadležni će morati da zasuču rukave i osmisle i sprovedu neophodne reforme unutar Centralne banke.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *