Iako je došlo do povećanja PDV-a i cijene struje, Crna Gora će ovu godinu završiti sa inflacijom od oko 2, 5 odsto, zbog niske kupovne moći građana, kaže u intervjuu za Portal Analitika glavna ekonomistkinja Svjetske banke za Crnu Goru i Hrtvatsku Sanja Madžarević – Šujster.
Sanja Madžarević – Šujster ocjenjuje da će naredne godine u Crnoj Gori doći do oporavka na tržištu rada i veće potrebe za radnom snagom, ali i naglašava bojazan da li će Crna Gora moći odgovoriti na te izazove obzirom na to da će se kroz investicije tražiti specifični profili radne snage.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
-Naše su procjene da će tokom 2014. godine doći do oporavka na tržištu rada i veće potrebe za radnom snagom, ali je pitanje na koji će se način moći odgovoriti na te izazove, jer će investicije tražiti tačno određenu, specifičnu, radnu snagu i pitanje je da li Crna Gora ima takve profile radnika koji će moći prihvatiti poslove koji će se nudit, ili će se morati uvesti radna snaga i veći dio materijala. To bi bila šteta, jer se time umanjuje stopa privrednog rasta. Prema našim istraživanjima, nažalost, 60 odsto radne snage i materijala će se morati uvesti, pogotovo što sve investicije dolaze odjednom tako da je pitanje da li će ekonomija tome moći da odgovori, ističe Madžarević-Šujster u razgovoru za Portal Analitika.
Glavna ekonomistkinja Svjetske banke za Crnu Goru i Hrvatsku napominje da je tokom prethodnih godina ipak došlo do izvjesnog poboljšanja životnog standarda najugroženijih slojeva stanovništva u Crnoj Gori.
-Naše istraživanje je pokazalo da je prethodnih godina u Crnoj Gori došlo do poboljšanja životnog standarda siromašnih slojeva stanovništva, koji čine oko 40 odsto, za razliku od drugih zemalja koje su zaboravile taj sloj ljudi. To je zahvaljujući socijalnoj ali i aktivacijskoj politici, koja podrazumijeva da se ljudi zapošljavaju, kaže Madžarević-Šujster.
Prema mišljenju Madžarević-Šujster najveći udar na javne finansije bio je ove godine jer je isplata garancija u visini od 3,5 odsto BDP-a za svakog ministra finansija, kako kaže, težak posao kojem je ipak dobro odgovoreno jer su crnogorske javne finansije – u svakom trenutku bile likvidne.
Razgovor sa Sanjom Madžarević-Šujster vođen je nakon prezentacije petog redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za region Jugoistočne Evrope.
ANALITIKA: Na čemu temeljite procjenu da će rast BDP-a sljedeće godine biti 2,5 odsto?
MADŽAREVIĆ – ŠUJSTER: Jednim dijelom početak investicija u privatnom sektoru, posebno u oblasti turizma koji ima dosta dobrih najava, kao u slučaju Luštice, Porto Montenegra; azarbejdžanski Sokar je je povećao nivo moguće inevsticije. Očekuju se i investicije u energetici, koje nijesu manje važne iako su manje finansijske vrijednosti.
ANALITIKA: Koji je to nivo rasta BDP-a koji je potreban da bi građani zaista osjetili rast životnog standarda, tim prije što se rast od 1, 8 odsto koji projektujete do kraja godine nije značajnije osjetio na kućne budžete, a mnogi stručnjaci čak kažu da su građani ove godine lošije živjeli. Pojedini ekonomisti naglašavaju da je to rast između pet do sedam odsto. Kakve su vaše projekcije?
MADŽAREVIĆ – ŠUJSTER: Nažalost, rizik od aktiviranja garancija za KAP se vukao nekoliko godina ali je bolje što su aktivirane ove nego prošle godine kada je Crna Gora bila u recesiji. Ove godine, ipak, imamo rast koji je potpomognut ekonomskim rastom u euro zoni. Rast od 1,8 odsto neće imati uticaja na tržište rada; da bi osjetili pomake na tržištu rada morate imati smanjenje nezaposlenosti i stopu rasta od 2 odsto. Naše su procjene da će tokom 2014. godine doći do oporavka na tržištu rada i veće potrebe za radnom snagom, ali je pitanje na koji će se način moći odgovoriti na te izazove, jer će investicije tražiti tačno određenu, specifičnu, radnu snagu i pitanje je da li na Crna Gora ima takve profile radnika koji će moći prihvatiti poslove koji će se nuditi ili će se morati uvesti radna snaga i veći dio materijala. To bi bila šteta, jer se time umanjuje stopa privrednog rasta.
ANALITIKA: Što su pokazala vaša istraživanja u tom dijelu?
MADŽAREVIĆ–ŠUJSTER: Prema našim istraživanjima, nažalost, 60 odsto radne snage i materijala će se morati uvesti, pogotovo što sve investicije dolaze odjednom tako da je pitanje da li će ekonomija tome moći da odgovori.
Ipak, naše istraživanje je pokazalo da je prethodnih godina u Crnoj Gori došlo do poboljšanja životnog standarda siromašnih slojeva stanovništva, koji čine oko 40 odsto, za razliku od drugih zemalja koje su zaboravile taj sloj ljudi. To je zahvaljujući socijalnoj ali i aktivacijskoj politici, koja podrazumijeva da se ljudi zapošljavaju.
ANALITIKA: Rekli ste da je rast od 1,8 odsto ove godine uglavnom posljedica rasta u eurozoni. A koji su unutrašnji faktori na to uticali?
MADŽAREVIĆ–ŠUJSTER: Rast izvoza energetike i turističkih usluga je najvećim dijelom generiralo rast.
ANALITIKA: Koliku ste inflaciju projektovali za narednu godinu?
MADŽAREVIĆ–ŠUJSTER: Inflacija će i ove godine biti prilično niska bez obzira na rast PDV i cijenu struje i to isključivo zbog niske potražnje, jer se cijene ne uspijevaju prenijeti na potrošače, preciznije zbog niske kupovne moći građana, tako da će biti oko 2,5 do 2,6 odsto. Ponuda postoji ali je potražnja mala.
ANALITIKA: Pojedini ekonomisti kažu sa je taj ekonomski pristup loš, jer bi, kako tvrde, povećanje potrošnje dovelo do veće ekonomke aktivnosti a da u slučaju smanjenje potrošnje stagnira i ekonomski rast. Što vi mislite o tim ocjenama?
MADŽAREVIĆ –ŠUJSTER: Kada ste visoko zadužena ekonomija, onda svoj model rasta ne možete graditi na povećanju potrošnje.
ANALITIKA: Da li Crna Gora spade u grupu visoko zaduženih zemalja?
MADŽEREVIĆ–ŠUJSTER: Da, spada jer je ukupna zaduženost javnog i privatnog sektora oko 110 BDP-a a državni dug sa garancijama veći od 70 odsto BDP-a.
ANALITIKA: Kakvo rješenje vidite za Kombinat aluminijuma koji je u stečaju? Da li Kombinat alumijuma može ugroziti javne finansije i rast BDP-a naredne godine?
MADŽAREVIĆ–ŠUJSTER:Ne bih detaljnije komentarisala to pitanje jer je u toku oglas za prodaju imovine. Mislim da je stečaj bio legitiman korak u trenutku kada dugovi premašuju kapital preduzeća: pokušati kroz stečaj restrukturirati kompaniju – prodati je ili je, u konačnom, likvidirati, što je jedno od rješenja.
Da, mislim da je najveći udar na javne finansije bio ove godine jer je isplata garancija u visini od 3,5 odsto BDP-a za svakog ministra finansija težak posao i da je tom poslu dobro odgovoreno jer su javne finansije u svakom trenutku bile likvidne i nije došlo do kašnjenja isplata plata i socijalnih davanja. Svjetska banka ne očekuje veći udar na javne finansije naredne godine.
ANALITIKA: Rekli ste u uvodnom obraćanju da je potrebno smanjiti rashodnu stranu budžeta. Pominje se mogućnost smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi za 6.000 ljudi. Jeste li u Svjetskoj banci pravili proračune – da li bi, i koliko bi, ljudi trebalo da bude otpušteno?
MADŽAREVIĆ–ŠUJSTER: Nijesmo pravili proračune koliko bi brojčano trebalo otpustiti ali je činjenica da je nivo plata u javnom sektoru visok u odnosu na BDP i čini 13 odsto, što je dva procentualna poena broja vise u odnosu na zemlje EU i zemlje slične Crnoj Gori.
Mislim da će se kako se Crna Gora bude približavala NATO-u ta brojka morati usklađivati, posebno u vojnoj oblasti, što će dovesti do smanjenja ukupnog nivoa plata a mislim da ima prostora i za smanjenje broja raznih agencija i plata, koje je već počelo prošle godine. To mora biti jedan od prioriteta.
ANALITIKA: Bilo je najava da će doći do promjene poreske politike, ali se vlada odlučila da i ove godine zadrži krizni porez. U međuvremenu, povećan je PDV. Da li je to dobro rješenje, posebno u konkekstu činjenice da Crna Gora želi da ima konkuretne poreske stope?
MADŽAREVIĆ –ŠUJSTER: Mislim da povećanje poreza ove godine nije ugrozilo atraktivnost Crne Gore. Takođe, mislim da se više treba raditi na naplati poreza i vidjeti što je od nenplaćenog poreza, koji čini skoro 8 odsto BDP-a, uopšte naplativo kao i koji je najbolji način da se naplati ostatak duga. Između ostalog, treba reagovati i preventivno, povećati komunikaciju jer poreskim obveznicima treba objasniti da je utaja poreza i neplaćanje – lopovluk. Tim prije što se sve više pribjegava raznim načinima utaja poreza, što nije specifičnost Crne Gore, ali vlada mora naći način da to spriječi.
ANALITIKA: Ministarstvo finansija je počelo da naplaćuje poreski dug kroz zamjenu za nekretnine preduzeća. Koliko je to dobro rješenje?
MADŽEREVIĆ –ŠUJSTER: Tome su pribjegle mnoge zemlje koje su se suočavale sa tim problemom. Pitanje je samo: da li će se ta imovina moći prodati nakon da bi se obezbijedio novac za budžet, jer nema smisla zamijeniti poreski dug za mrtav kapital.
ANALITIKA: Sljedeće godine očekuje se i povećanje broja penizonera, po nekim procjenama za čak 4.000. Ima ocjena da će penzioni fond taj novi udar teško izdržati, što je ponovo otvorilo pitanje reforme penzionog sistema. Jeste li o tome razgovarali sa predstavnicima Vlade?
MADŽAREVIĆ –ŠUJSTER: Razgovarali smo sa Vladom o tome, posebno u dijelu visokog procenta prijevremenog odlaska u penziju, što je jedan od izazova za crnogorsku ekonomju ali i za ekonomije u regionu. Jer, problem je što u tom slučaju ljudi duže dobijaju penziju, a manje godina su uplaćivali penziono osiguranje. Crna Gora je nešto u tom smislu već uradila jer je bila prva zemlja u Jugoistočnoj Evropi koja je povećala broj godina na 67 za odlazak u penziju. Tranzicioni period je, međutim, još dug jer teče od 2040. godine, a broj mlađih penizonera nećete riješiti kroz tu mjeru.
To su teške odluke za ovaj region, koje bi trebalo da podrazumijevaju drugačije uslove za odlazak u prijevremenu penziju. Ako se ništa ne uradi postoji bojazan od siromašenja penizonera, koji bi trebalo da budu najzaštićeniji, a zemlje regiona ne mogu dozvoliti značajnije povećanje penzija.
ANALITIKA: Prema ranijim procjenama Svjetske banke javni dug bi mogao da poraste čak za 23 odsto ukoliko se uđe u projekat izgradnje auto puta. Ta procjena je naišla na oštre kritike dijela stručne javnosti. Ostajete li pri toj projekciji, posebno imajući u vidu da ste na konferenciji za novinare rekli da bi to zavisilo od dinamike zaduživanja?
MADŽAREVIĆ –ŠUJSTER: Ako po današnjim cijenama potpište ugovor o zajmu za izgradnju cijelog auto puta, onda bi to dovelo do povećanja javnog duga za 23 odsto. Međutim, ako se odlučite da se zadužujete po dionicama, onda će to, naravno, biti manje, jer bi se dio nivelisao kroz povećanje BDP-a , koji će biti posljedica te investicije.
ANALITIKA: Pojedini ekonomisti kažu i da je najveći problem što Crna Gora nema dugoročnu strategiju razvoja. Što vi mislite o tome?
MADŽAREVIĆ –ŠUJSTER: Strategiju razvoja treba raditi u saradnji sa Evropskom komisijom, jer će pridruživanje uticati na razvoj crnogorske ekonomije. To Vlada radi: prošle godine je podnijela Nacionalni razvojni plan gdje je ukazala kako želi da se Crna Gora razvija i mislim da je jako dobro uočila slabosti ekonomije. Tako da ne bih rekla da nema Strategije razvoja, ona možda nije definisana na tradicionalni način, ali ipak postoji.
Autor: Vesna RAJKOVIĆ
Izvor: Portal Analitika
